Milijuni ljudi hrle prema moru, no bakterija Vibrio, poznata kao „bakterija koja jede meso”, potaknuta klimatskim promjenama, već je zatvorila plaže u Španjolskoj i izazvala zabrinutost diljem Mediterana.

Među turistima i kupačima vlada zabrinutost zbog širenja bakterija u moru, koje su već dovele do zatvaranja nekoliko plaža u Španjolskoj. Posljednjih godina na različitim dijelovima europske obale zabilježene su epizode onečišćenja i zdravstvena upozorenja koja su rezultirala ograničenjem pristupa moru, u kontekstu sve viših temperatura vode i rastućeg turističkog pritiska.

"Mediteran nam pokazuje kako izgleda topliji svijet”, rekao je za Euronews Hatim Aznague, analitičar za projekte, klimatsku akciju i energetsku otpornost pri Uniji za Mediteran, piše Euronews.

Prijetnja "bakterije koja jede meso”

Posebnu zabrinutost izaziva bakterija Vibrio, u javnosti poznata kao „bakterija koja jede meso”. Riječ je o mikroorganizmu koji se prenosi vodom i prirodno nastanjuje morska i bočata područja, osobito ondje gdje se rijeke ulijevaju u more. Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), „Vibrio je vodena bakterija koja se može pronaći u morskim plodovima”, a pojedini sojevi mogu uzrokovati bolesti u rasponu od gastroenteritisa do teških pa čak i smrtonosnih infekcija. Među najznačajnijim vrstama u Europi su Vibrio vulnificus, Vibrio parahaemolyticus i određene varijante Vibrio cholerae.

EFSA upozorava da se infekcije mogu prenijeti konzumacijom sirovih morskih plodova ili kontaktom otvorenih rana s morskom vodom. Organizacija Gavi pojašnjava da je „Vibrio blizak srodnik bakterije koja uzrokuje koleru, iako te dvije vrste izazivaju vrlo različite bolesti”.

U težim slučajevima infekcija može dovesti do nekrotizirajućeg fasciitisa, stanja u kojem se tkivo oko rane vrlo brzo razgrađuje. Bakterija može ući i u krvotok te izazvati sepsu, a u nekim slučajevima pacijentima je potrebna amputacija zahvaćenog uda.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) također je upozorio na „povećani rizik od infekcija bakterijom Vibrio tijekom ljetne sezone”, osobito za vrijeme toplinskih valova, te u plitkim obalnim vodama. Rizik nije samo zdravstveni nego i ekološki: ove bakterije uspijevaju u okolišu u kojem je narušena prirodna ravnoteža morskog ekosustava, prenosi N1.

Mediteran kao „predokus” klimatskih promjena

Ovaj je fenomen posebno vidljiv u Sredozemnom moru, koje znanstvenici smatraju jednim od područja najizloženijih globalnom zatopljenju. Aznague upozorava da se ne radi o izoliranom nego o strukturnom problemu.

"Važno je naglasiti da Mediteran nije žrtva klimatskih promjena, nego njihov predokus. To je jedno od mora koja se najbrže zagrijavaju na planetu.”

Analitičar ističe da rast temperatura mora, u kombinaciji s onečišćenjem i smanjenom salinitetom u obalnim područjima, stvara idealne uvjete za širenje patogena.

"Toplija voda, osobito ondje gdje je manje slana, na riječnim ušćima i u lagunama koje su s njima povezane, pogoduje razvoju patogenih bakterija.”

Nedavna izvješća EFSA-e upozoravaju da se „očekuje porast prisutnosti bakterija Vibrio u morskim plodovima diljem svijeta i Europe zbog klimatskih promjena”, posebno u vodama niske slanosti i estuarijima. Mediteran, pod snažnim turističkim pritiskom i ubrzanim zagrijavanjem, tako postaje jedno od ključnih područja ove biološke transformacije.

Ekonomski udar koji izravno pogađa turizam

Osim zdravstvenog rizika, širenje bakterije Vibrio ima i izravne gospodarske posljedice. Aznague to sažima vrlo jasno:

"Na našim obalama obala nije dio gospodarstva – ona jest gospodarstvo.”

Zatvaranje plaža ili izdavanje zdravstvenih upozorenja usred turističke sezone izravno pogađa jedan od najvažnijih gospodarskih pokretača Europe – turizam vezan uz plaže i more.

Mediteran je najposjećenija turistička regija na svijetu, što dodatno povećava posljedice svakog privremenog zatvaranja. Hoteli, restorani i lokalna gospodarstva izravno ovise o stabilnosti obalnog područja, koje je sada ugroženo sve učestalijim biološkim pojavama.

Prema EFSA-i, rast temperatura i ekstremni vremenski događaji povećavaju broj područja izloženih riziku, dok antimikrobna otpornost otkrivena kod nekih sojeva predstavlja dodatni razlog za zabrinutost u području javnog zdravstva.

Rizik sadašnjosti, a ne budućnosti

Za Uniju za Mediteran problem više ne pripada klimatskoj budućnosti, nego sadašnjosti. Ovo more djeluje kao globalni termometar koji pokazuje što bi se tijekom nadolazećih desetljeća moglo dogoditi i u drugim regijama svijeta.

Rješenje, smatra Aznague, leži u jačoj suradnji i koordiniranom djelovanju.

"Nije prihvatljivo praviti ustupke kada je riječ o našem zdravlju ili klimi.”

U tom kontekstu bakterija Vibrio nije samo rastuća zdravstvena prijetnja, nego i pokazatelj morskog ekosustava koji prolazi kroz dramatičnu transformaciju.

Kako zaključuje Aznague:

"Bakterije nisu priča – one su glasnici. Prava priča je more koje je zbog topline i onečišćenja izgubilo svoju ravnotežu.”, prenosi N1. (iPress)