U Puli će u četvrtak 18. kolovoza biti će obilježena 76. obljetnica velike nesreće na pulskoj plaži Vargarola (na talijanskom Vergarolla) u kojoj su, prema službenim podacima, poginula 64 kupača, među kojima velik broj žena i djece, a više od 200 zadobilo teške i lakše ozljede. Iako još nije održana komemoracija, u Italiji su se oglasili neki mediji, među kojima je na prvom mjestu neioredinstičko-neofašistički portal anvgd, vlasnika Associazione Nazionale Venezia Giulia e Dalmazia (Nacionalni savez Julijanaske krajine i Dalmacije) u Rimu. Taj zlobni portal je prije nekoliko dana objavio najavu koju ponavljaju iz godine u godinu. Pišu o atentatu i masakru, kako to nazivaju brojni talijanski mediji, te da će se 18. kolovoza održati komemoracija. Naravno, obvezatan je novi stari napad kako je tragediju eksplozijom izazvala Titova jugoslavenska tajna policija OZN-a. Da mi autor (ML) koji se skriva iza inicijala ne bi prigovorio objaviti ću njegov falsifikat o 65 poginulih, pedesetak neideficiranih (tijela su rastrgana eksplozijom) i više od 200 ranjenih. Citirat ću dio njegova teksta:"Aktiviranje eksplozivnog materijala djelo je elemenata OZN-e, titoističke tajne policije (sic), koja je pogodila obitelji s ženama i djecom koji su u vrućoj nedjelji u kolovozu bili na plaži Vergarolla (...)".

Nude besplatan dokumentarni film o masakru na Vergarolli koji je pun falsifikata

Meni nije ni kraj pameti da branim maršala Tita i negdašnjeg predsjednika Jugoslavije, ali da bi se nekoga moglo optužiti moraju postojati dokazi, a u ovom slučaju o njima nema nikakva traga! Autor se potpisao (LM) i u svojoj najavi objavio je link o najtežem masakru u Republici Italiji, a zainteresirani mogu gledati 45-minutni dokumentarni film "L'ultima spiaggia.Pola tra la strage di Vergarolla e l'esodo" (Posljednja plaža.Pula između masakra u Vergarolli i egzodusa), redatelja Alessandra Quatrettija i Domenica Guza.

Film je snimljen 2016. godine i gledao sam ga dva puta; pun je falsifikata, kao u mnogim radio i televizijskim emisijama i knjigama koji su objelodanjeni u Italiji. Izgleda da se autori natječu tko će objaviti, prikazati ili emitirati više povijesnih neistina. Prve članke o nesreći objavili su pulski dnevni list L'Arena di Pola i Il Nostro Giornale (1943.- 1945. glasilo talijanskih partizna iz Istre - op. A.Č.) koji su izlazili u Puli. L'Arena di Pola je objavila da su 18. kolovoza 1943. na plaži Vargerolla od jake eksplozije smrtno stradale 62 osobe te da je dosta kupača ranjeno, a za tragediju su optužili Tita i partizane.

Veliki i nezapamćen pogreb u Puli

Uredništvo L'Arena d Pola je 1947. preselilo u talijanski grad Goriziju, a poslije u Trst. List je kasnijih godina izlazio kao glasilo tvz. "Libero Comune di Pola in Esilio" (Slobodna općina Pula u egzilu) i nastavilo s optužbama protiv maršala Tita i pripadnika OZN-e i to traje do današnjih dana. Da bi dokazali da je tomu tako, navesti ću neke od medija koji su napadima na Tita i bivše pripadnike OZN-e, ustvari branili Italiju i najviše kritizirali današnju Hrvatsku i Sloveniju zbog toga što Jugoslavija nije pokrenula sudski postupak protiv navodnih zločinaca koji su izvršili masakr na plaži Vargarola.

Na pimjer, tršćanski dnevni list Il Piccolo 9. ožujka 2008. objavio je članak "Gli archivi inglesi rivelano:la strage di Vergarolla voluta degli agenti di Tito" (Engleski arhivi otkrivaju: Vergarolla koju su htjeli Titovi agenti), novinara Pietra Spirita. Iz samog naslova vidi se da su Titovi agenti htjeli masakr na plaži i koja je bila nesreća ili napad da se uplaši Puljane da odu iz grada. Spirito naglašava da se to navodi u postojećim dokumentima i piše:"To je bio napad koji je planirala i izvela OZN-a, a među 'izvršiteljima' pojavljuje se ime Giuseppea Kovacicha, tada već poznatog savezničkoj špijunaži kao terorist. Člankopisac, nadalje, spominje dokumente Državnog arhiva Kew Gardensa u Londonu i ističe da su dokumente pronašli autori serije (feljtona) u Il Piccolu "Sabotaža u Puli" Fabio Amodeo i Marino Cerehgino. Spirito piše da je jedan od sabotera Josip Kovačić (ne znam zašto objavljuje ime i prezime na hrvatskom? - op. A. Č.) koji je nakon eksplozije nestao. Pitam kako Pietro Spirito zna "sve" pojedinosti o tragediji i k tomu navodi britanske arhive? I arhivi se daju falsificirati!

I najčitaniji dnevni list Corriere della Sera optužuje Tita!

Simptomatično da je talijanski najčitaniji dnevnik Corriere della Sera iz Milana, 11. ožujka 2008. objavio članak "Pula:1946:Tito iza masakra na plaži"! I ponovno Il Piccolo s napisom "Ono što proizlazi iz Engleskog arhiva daje razlog onome što su bila naša uvjerenja", koji je potpisao SM. Iz pouzdanih tršćanskih izvora saznao sam da je autor Silvio Mazzarolli, rođen u Puli, general u mirovini i tadašnji militantni direktor časopisa L'Arena di Pola i sadašnji militantni potpredsjednik neoiredentističko-neofašističke udruge "Unione degli italiani.Libera provinzia Istria in Esilio" (Zajednica Istrijana.Slobodna provincia Istra u egzilu) u Trstu. O nesreći su više puta pisali pulski Glas Istre i riječki La Voce del popolo. Nekadašnji partizanski list Glas Istre je objavio o nesreći falsificirane izjave pojednih neoiredenista i neofašista, poput Lina Vovode, koji je godinama bio rado viđen gost u pulskom "Circolu", a nedavno je umro u talijanskom gradu Imperiji. O njemu će biti još riječi jer je on s lažima i falsifikatima "okrenuo" ne samo neke pulske novinare, već dvoje znanstvenika iz Zagreba i Pule.

Glas Istre i La Voce del popolo nikad nisu kritizirali talijanske i neke hrvatske medije zbog širenje dezinformacija o počiniteljima masakra!

Grad Pula i Istarska županija surađuju s neiredentističkim udrugama u Trstu

Dana, 20. kolovoza 2008. na zagrebačkoom portalu Javno.com (nažalost je ugašen) i porečkom portalu parentium.com, objavio sam kritički osvrt na hrvatskom i engleskom jeziku u kome sam istaknuo da je hrvatska vlast (Ministarstvo obrane HR) dala dozvolu da u vojnom objektu gdje se dogodila tragedija održi govor i polože vijenac zajednice Talijana 'Slobodna provincija Istra u egzilu' i 'Slobodna općina Pula u egzilu' te Zajednice Talijana u Puli i predstavnici Grada Pule i Istarske županije!

Rodbini poginulih i ranjenih kupača treba dopustiti da sudjeluju na komemoraciji žrtava, ali ne i neoiredenstičkim udrugama iz Trsta koji godinama za pokolj u Vargaroli optužuju Tita i pripadnike OZN-e.                                                  

Hrvatski znanstvenici su također upali u zamku okorjelom neoiredentristi i neofašistu Linu Vivodi, dugodišnjem načelniku "Slobodne općine Pula u egzilu", direktoru časopisa Istria - Europa u Imperiji, gdje je živio, i članu uredništva L'Arena di Pola. O velikoj tragediji obmanuo je više novinara Glasa Istre i pojedine iz  La Voce del popola, uglavnom o tomu tko je počinio kazneno djelo i, osuđujući Tita i OZN-u, ispao je kraju budala! Ako je lisac obmanuo novinare, začuđuje da je nasjelo i dvoje znanstvenika iz Zagreba i Pule; znanstvenica sa Filozofskog fakulteta u Zagrebi i povjesničar godišnjaka Histria iz Pule!

Povjesničar Gaetano Dato svojim djelom zadao KO i bacio u zapećak kolege, političare i Republiku Italiju!

Povjesničar i pisac Gaetano Dato svojim dokumentiranim djelom uspio je zadati klasični nokaut. Autore, sve navedene i nenavede novinare, povjesničare, autore dokumentarnog filma i radio i televizijskih emisija bacio je u zapećak! To su isto doživjeli talijanski nacionalisti i Republika Italija! Stoga treba dobro upamtiti njegovo ime i prezime, jer kaže da su za tragediju krivi talijanski nacionalisti i Italija! On, dakle, optužuje službenu Republiku Italiju, a to dosad nitko nije učinio. Dato piše "da su svi zapisnici predani Vojnom sudu koji je utvrdio: Bombe su bile postavljene u stanje sigurnosti, a kasnije su ih nekoliko puta provjeravali, kako talijanski vojnici, tako i saveznici.

Britanski časnik Klatowsky tvdio je da je pregledao mine tri puta - uključujući jednog od ranjenih britanskih vojnika - tvrdili su da su neposredno prije čuli manju eksploziju i vidjeli plavi dim kako teče prema rudnicima: zapovjednik 24. pješadijske brigade;Ercisnea (brigadir Malcolm David Ercisnea - op. A.Č.) je u završnom izvješću iznio mišljenje da je namjerno eksplodiralo streljivo osoba ili nepoznate osobe".

Ali to nije kraj, jer povjesničar i pisac Dato u svom djelu "Vergarolla, 18 agosto 1946: Gli enigmi di una strage tra confino mondiale e Guerra Fredda" (Vargarola, 18. kolovoza 1946: Enigme jednog pokolja između svjetskog konflikta i hladnog rata)/LEG Edizione, Gorizia, 2014./, čvrsto stiji iza svojih riječi.

Citiram ga:"TREBA ISTAKNUTI I NEKE ALTERNATIVNE POZICIJE, KOJE PRETPOSTAVLJAJU INTERES 'TALIJANSKIH NACIONALISTIČKIH SKUPINA' DA ORGANIZIRAJU POKOLJ, A U DOGOVORU S TALIJANSKOM DRŽAVOM, KAKO BI SE JUGOSLAVIJA DOVELA U LOŠE SVJETLO, SUDJELOVALA U MIROVNIM PREGOVORIMA ILI ČAK KAKO BI SE ZAPOČEO SUKOB IZMEĐU SJEDINJENIH DRŽAVA I JUGOSLAVIJE S OBZIROM DA SU DVA DANA KASNIJE SJEDINJENE DRŽAVE DALE ULTIMATUM TITU NAKON RUŠENJA AMERIČKOG ZRAKOPLOVA I UBOJSTVA NEKIH AMERČKIH VOJNIKA DUŽ TALIJANSKO-JUGOSLAVENSKE GRANICE (...)" (pod. A. Č.).

Na Okrugli stol u Pulu stiže Paolo Radivo, bivši zamjenik direktora neofašističkog lista TriesteOggi

U organizaciji Vijeća talijanske nacionalne manjine podrijetlom iz Istarske županije, 17. kolovoza održava se Okrugli stol u prostoriji hotela Plaža Park Histria na kome će, oz ostale, sudjelovati tršćanski novinar i publicist Paolo Radivo, koji će pročitati referat o temi "Vergrolla, 18. kolovoza 1946.:veliki masakar". Ne mogu vjeronat da je organizator pozvao Paola Radiva. Bez obzira što je autor knjige o tragediji u Vargarali, on nije poželjan suidionik, jer je riječ o novinaru koji je više godina i zemjeni direktora neofašističkog lista TriesteOggi u kome je objavio stotinjak članaka i više feljtona o žrtvama fojbi i egzodusu Talijana, optužujući Tita i pripadnike OZN-e bez dokaza. Osim toga, kritizirao je prvog hrvatskog predsjednika dr. Franja Tuđmana i Republiku Hrvatsku. Jedno je vrijeme bio direktor neoiredentističkog časopisa L'Arena di Pola, ali ne znam gdje trenutačno radi... Nadam se da će ga hrvatski novinari pitati kako se usudio doći u Pulu i Republiku Hrvatsku. (Armando Černjul)