Zavodljiva lakoća i opčaravajuća težina postojanja, sadržani u krilatici „La vita è bella“, motu umjetničkog happeninga koji se povodom Noći muzeja odvijao u pulskom Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca u okviru izložbe „Sajam na oko (1995.-2025.)“ multimedijalnog umjetnika i dizajnera Mauricija Ferlina, pronosili su se kroz veseli žamor brojnih posjetitelja i posjetiteljica ovog impozantnog zdanja na jednom od pulskih obronaka. Zimsko zatišje svojstveno obalnim gradovima, na tren je bilo uzburkano elanom pulskih umjetnica i umjetnika koji su, uz zaigrane ritmove numera s vinyla, samo za ovu priliku uživo stvarali umjetnička djela posvećena temi nadolazećeg, 32. Sa(n)jam knjige u Istri.

Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, istaknuo je jedinstveni pristup umjetničkoj kreaciji, koji je proizašao iz dugogodišnje suradnje sa Sajmom knjige u Istri, a koji iskazuje, u suprotnosti s uobičajenim poimanjem muzeja, kao okamenjenog u vremenu, životnost i neprestanu mijenu muzejskog i galerijskog postava. Mauricio Ferlin, autor izložbe posvećene vizualnom aspektu Sa(n)jam knjige u Istri koja kroz dizajnerske, slikarske, crtačke, scenografske radove, videozapise, instalacije i sajamske memorabilije predstavlja unutarnji karakter promišljanja i kreacije Sajma, naglasio je kako ovaj događaj izražava srž Pulskog festivala knjiga i autora koji je od samih početaka temeljen na okupljanju, solidarnosti i kreativnoj razmjeni ideja. Helena Vodopija, voditeljica Kluba-knjižare Giardini 2, jednog od organizatora umjetničkog happeninga uz Sa(n)jam knjige u Istri i Arheološki muzej Istre, kazala je: „Posljednjeg dana izložbe posvećene povijesti Sajma želja nam je bila prikazati „alanfordovski“ duh male cvjećarnice na kraju svijeta, u kojoj za istim stolom sjede najznamenitiji svjetski književnici, umjetnici, znanstvenici i takozvani obični ljudi, s istim, razoružavajućim osmijehom dočekujući neočekivane uzlete i vrtoglave padove,  živeći u trenu „una vita bella„ u svoj svojoj punini. Taj duh pronosi i posljednji „izdanak“ Sajma, Klub-knjižara Giardini 2, čiji će umjetnici i umjetnice izvesti happening koji pruža pogled u njegovu budućnost.“.

„Osjećam se kao da se nalazim na otvorenju izložbe u kakvoj njujorškoj galeriji“, jedna od posjetiteljica ushićeno je uzviknula ozarena prizorom koji ju je dočekao na samom ulasku u Sveta srca, perspektivom otvorenosti, ali istovremeno i topline koju zaokružuju impozantne skulpture, crveni portal i crni monokl, koji vizualno objedinjuju nestalnu, ali u svim trenucima poletnu putanju tridesetogodišnje povijesti Sa(n)jam knjige u Istri.

Prolaskom kroz crveni portal, izgrađenom u vrijeme korone kako bi otjelovio sveprisutnu čežnju za nekim drugačijim svijetom, posjetiteljice i posjetitelji imali su rijetku priliku svjedočiti procesu stvaranja modne kreacije, koju je osmislila i izvodila Bojana Drača, modna kreatorica i osnivačica brenda Farrah Floyd. „U mojem se radu ogleda duboko uvjerenje da ljepota može spasiti svijet. U ovome vremenu sveopće destrukcije, jedino nas kreacija održava na životu“, rekla je Drača, tako se nadovezujući na misao Andree Matoševića, inspiriranu djelima Prima Levija i Roberta Begninija, u eseju posvećenom temi 32. Sa(n)jam knjige u Istri, a koji je premijerno pročitan za Noć muzeja u Svetim srcima: „Želiš li preživjeti i sačuvati život čak i u mjestu gdje ti je već oduzet, u mjestu na kojem si već ionako mrtav, ne smiješ pristati na vlastiti nestanak.“ Smješten unutar monokla koji je Mauricio Ferlin osmislio za dodjelu knjiške nagrade Kiklop u Svetim srcima, a čija impozantnost reflektira najveće uzlete Pulskog festivala knjiga i autora, Hector Salazar, meksički neuroznanstvenik, biolog i multimedijalni umjetnik, uživo je oslikavao platno inspirirano  djelima Prima Levija iz područja kemije koja je, manje je znano, bila njegova osnovna struka. Ljepotu života sadržanu u njegovoj krhkosti, na neočekivan je način izrazio sljedećim riječima: „Ugljik, osnovni kemijski element života, svojim svojstvima nam ukazuje na njegovu bit. Spajajući se s ostalim elementima on sačinjava neke od najčvršćih materijala koje poznajemo, ali istovremeno može postići lakoću zraka. On je sadržan u svakom našem izdahu, izdahu koji nas može zagušiti. Sve nastaje iz ugljika i ponovno se njemu vraća.“

Na prvome katu posvećenom sajamskim programima „by the book“, odsjajima književnog stvaralaštva  u vizualnim medijima, poput stripa, umjetničke fotografije,pa sve do izložbi svjetski poznatih autora i autorica poput Marine Abramović i Mila Manare, posjetiteljice i posjetitelji svih uzrasta strpljivo su čekali u redu kako bi u karnevalskom duhu oslikali dio svojeg tijela kod kiparice i bodypainting umjetnice Hane Kolić Peranić. „Ono što život čini lijepim su trenuci sreće koji dolaze nakon trenutaka tuge. Iz tog sam razloga odabrala motiv cvijeća u čijem se ciklusu rasta, odnosno propadanja ogleda dvostruko lice života.“, kazala je ova svestrana umjetnica u kratkom predahu od slikanja. Punom je parom radila i mala tiskarska manufaktura umjetnika Raoula Marinija i Louisa Abdelghanija, voditelja studija Škarti smještenog u podzemlje pulskog Karlo Rojca, a koji je posebno za ovu priliku rekreiran pod svjetlima galerijskih reflektora. Raoul Marini, prepoznat po iznimnom tiskarskom umijeću i začudnim grafikama koje snovitim linijama ocrtavaju bolnu, ali istovremeno očaravajuću ljepotu života proživljenog do krajnjih granica ljudskih mogućnosti, ovim je riječima izrekao svoju misao vodilju: „Što je lijep život? Nema lijepog života. Lijepo je to što ga živiš.“ Multimedijalni umjetnik Petar Šćulac, koji je pred brojnim posjetiteljima izrađivao matricu za svjetlosnu projekciju pod nazivom „Trotsky's Left Lens“, tako se istovremeno referirajući i na esej Andree Matoševića, ali i na vizualno impozantni Kiklopov monokl, zagovarao je povratak osnovnim vrijednostima, shvaćenim kao srž dobro proživljenog života: „Kao što nas uči Lav Trocki, težak život čovjeka navodi na to da pojednostavi stvari, da umjesto utrke za fiktivnom srećom, pronalazi ljepotu života u jednostavnim, malim stvarima“. Na njegovu se misao nadovezao fotograf i vinyl majstor Jan Stojković Plexy, koji je glazbom pratio, ali i nadograđivao umjetnička djela u nastajanju: „Ovo što mi upravo, na ovoj izložbi živimo – to je lijep život. Slušamo glazbu, družimo se u jednom od najljepših prostora na svijetu.“