APOXYOMENOS RECOMPOSED - 14.ožujka 2024. u 20 sati

Tamara Obrovac / Stefano Battaglia

Trajanje : 75 min 

Pulska publika će imati priliku premijerno poslušati koncertnu izvedbu glazbenog materijala temeljenog na kompozicijama koje je Tamara skladala za balet Apoksiomen Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu 2017. godine, dio kojega su Tamara i Stefano pretpremijerno predstavili krajem listopada 2023. u dvorani Orpheum u Grazu.

Skladbe su dobile konačnu formu tijekom zajedničkog rada u Sieni na Accademia musicale Chigiana tijekom 2022. i 2023. godine godine, kada su i snimljene.

Tekstovi pjesama su na starogrčkom, a temelje se na fragmentima stihova iz Euripidovih Trojanki koje je za baletnu predstavu izabrala dramaturginja Lada Kaštelan.

Antiratna drama Trojanke, koja svojom temom rata i izgnanstva nažalost korespondira i sa suvremenošću, opisuje tragične sudbine žena po završetku Trojanskog rata kroz stihove koji govore o osjećajima kao što su tuga, očaj, bol, odustajanje, nada, veselje, mirenje i prihvaćanje onog što se ne može promijeniti.

Umjetnička vizija projekta počiva na Apoksiomenu (brončanom kipu mladoga atleta koji je nakon 2000 godina pronađen pod morem pored Malog Lošinja) kao artefaktu iščezle civilizacije, simbolu potonulog svijeta, izumrlog jezika, brodoloma, te metafizici mora kao grobnice, ali istovremeno i izvora i nastavka života.

Melodioznost ali i oporost starogrčkog dali su jednu novu dimenziju kreativnom radu ovog dvojca, čije su filigranske izvedbe otvorile novi spektar izričaja i potaknule transformaciju skladbi u drugačiju glazbenu formu koja u njihov rukopis kojeg karakterizira spoj suvremenog jazza i improvizirane glazbe donosi i elemente klasične glazbe.

Tamara Obrovac

hrvatska glazbenica, skladateljica i pjevačica, voditeljica nekoliko glazbenih formacija čiji autorski izričaj i skladateljski rad karakterizira spoj elemenata istarske tradicije sa suvremenim jazzom, kao i visoka razina i originalnost umjetničkog djelovanja njenih ansambala čuvenih po gotovo telepatskom razumijevanju među glazbenicima.

Poznata je po svojoj neiscrpnoj scenskoj energiji, ekspresivnom vokalu i specifičnom pristupu vokalnoj improvizaciji, a uz internacionalnu koncertnu aktivnost sklada i za kazalište i film.

Izdala je 13 autorskih CD-a u kojima je autorica glazbe i najvećeg dijela tekstova, skladala je oko 200 kompozicija i održala velik broj internacionalnih koncerata izvrsno prihvaćenih i od publike i od kritike.

Stefano Battaglia

jedan je od najznačajnijih suvremenih internacionalno priznatih talijanskih pijanista, klasične i jazz naobrazbe, istančanog i originalnog pijanističkog rukopisa.

Snimio je više od 100 nosača zvuka, najvećim dijelom kao autor, za poznate izdavačke kuće poput ECM, Universal, isl. od kojih nekoliko sa svojim triom, te deset solo piano albuma.

Svirao je mnoštvo koncerata na svim značajnijim festivalima i koncertnim sezonama diljem svijeta, a od 1998. predaje na Jazz Masterclasses u Sieni.

TRIBINA  - 17. veljače 2024. u 20 sati

Svetlana Slapšak / Leo Rafolt 

Trajanje : 70 min

Ulaznice po cijeni 1 EUR 

U prvoj ovosezonskoj tribini gostovat će Svetlana Slapšak, svestrana znanstvenica, teoretičarka i aktivistica, koja se – osim kao autorica pedesetak knjiga – istaknula svojim mirovnim djelovanjem i radom s izbjeglicama, između ostalog i kandidaturom za Nobelovu nagradu za mir.

Svetlana Slapšak je diplomirala, magistirala i doktorirala na Odjelu za antičke studijena Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Bila je jedna od troje urednika satiričnog časopisa studenata Filozofskoga fakulteta u Beogradu Frontisterion, koji je zabranjen i uništen već s prvim brojem, 1970. Od 1972. do 1988. godine bila je zaposlena u Institutu za književnost i umjetnost u Beogradu, a potom je optužena u sudskom procesu poslije denuncijacije iz Instituta, gdje je izgubila službu poslije internog samoupravnog suđenja u Institutu, da bi na sudu bila oslobođena svake krivice. Bila je predsjednica Odbora za slobodu izražavanja Udruge književnika Srbije od 1986. do 1989. godine, članica Udruge jugoslavenske demokratske inicijative (UJDI). Preselila se u Ljubljanu 1991. i državljanstvo Slovenije dobila 1993, poslije mnogih napada i kleveta u slovenskim medijima. Vodila je mirovne akcije od 1986. i za vrijeme Domovinskog rata, te u Ljubljani pružila gostoprimstvo bosanskohercegovačkim i hrvatskim izbjeglicama. S njima je 1993. organizirala ljetnu školu za bosanskohercegovačke izbjeglice-tinejdžere. Nekoliko polaznika te škole se kasnije upisalo na sveučilišta u Sloveniji. Godine 1996. izbačena je iz Udruge književnika Srbije, zbog negativnih kritika djela Dobrice Ćosića. (iPress)