Na Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" noćas je preminuo 11-godišnji dječak, najmlađa žrtva u Hrvatskoj zaražena koronavirusom.  

 

Ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb Goran Roić izjavio je u nedjelju kako je kod preminulog dječaka od covida-19 došlo do rijetkih i teških komplikacija.

Dječak je primljen u Klaićevu bolnicu 21. siječnja s povremenim bolovima u trbuhu, temperaturom i glavoboljom nakon čega je zbog rijetkih i teških komplikacija prebačen u infektivnu kliniku.

"Zbog sumnje na bolove u trbuhu nepoznatog uzroka primljen je na Odjel dječje kirurgije gdje se pristupilo izradi laboratorijskih i drugih dijagnostičkih nalaza. Zbog laboratorijskih znakova koji su ukazivali na oštećenja bubrega i jetre te sepsu i peritonitis, premješten je istu večer u jedinicu intenzivne skrbi", rekao je Roić.

Dječak, koji nije od prije imao neke bolesti, podvrgnut je operativnom zahvatu tijekom kojega je došlo do zastoja srčanog rada, izvršena je reanimacija i nakon stabilizacije operacija ja završena, no, dijete je u postoperativnom tijeku bilo ovisno o respiratornoj i kardiovaskularnoj potpori.

S obzirom na to da je u međuvremenu stigao i pozitivan nalaz na covid-19, stručnjaci su posumnjali na multiorgansko zatajenje, odnosno sindrom koji je jedan od imunoloških komplikacija covida-19 te je dječak idućega dana, 22. siječnja, prebačen u Kliniku za infektivne bolesti.

Roić kaže kako se u Klaićevoj dosad nisu susreli s pojavom tog sindroma, no, ističe kao su liječnici u Klinici za infektivne bolesti zabilježili na razini Hrvatske 20-ak takvih pacijenata, ali blaže kliničke slike i s dobrim ishodom.

"Sindom je vrlo rijedak, ali može biti težak i dovesti do tragičnog ishoda. Unatoč poduzetim svim mogućim mjerama i terapije i potpore, jednostavno se tako brzo razvijalo i tako je teška bila komplikacija i imunološka reakcija da nije bilo pomoći", rekao je Roić.

Koji su simptomi?

Bolest se prezentira povišenim upalnim parametrima u krvi, može zahvatiti sve organe, srce, bubrege, gastrointestinalni trakt, izazvati neurološke probleme kao i simptome upale dišnih putova.

I može dovesti do zatajenja svih organa. Nerijetko djeca imaju osip različitog izgleda. Zasad je poznato da počinje naglo, izrazito povišenim temperaturom. U bolnicama pri testiranju dio djece nije više pozitivan na Sars-Cov2, ali u krvi im se dokazuje da imaju antitijela na covid kao pouzdan znak da su ga preboljeli.

Na Facebooku su organizirane grupe potpore roditelja čija djeca imaju MIS-c odnosno produljene simptome covid-a.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da djeca koja razviju MIS-c zahtijevaju u 70 posto slučajeva skrb na odjelima intenzivne njege. Liječenje je specifično, daje se kombinacija kortikosteroida da se smiri reakcija imunosustava i imunoglobulin.

Ispočetka, liječnici su mislili da je MIS-c sličan Kawasakijevom sindromu, ali on je, prema današnjim saznanjima, teži.

Kod 10 posto djece koja prebole MIS-c ostaje oštećenje srca koje treba pratiti i koje će vjerojatno zahtijevati doživotno liječenje.

U Sloveniji je dosad zabilježeno oko 50 slučajeva kod djece. Prema dosadašnjim iskustvima iz Slovenije djeca na liječenju ostaju oko 14 dana, no dugoročne posljedice moći će se procijeniti tek za šest mjeseci.

Inače, smrtnost od ovog sindroma kod djece iznosi, zabilježeno je u literaturi, oko 1,5 posto.  

U SAD-u je njihov CDC 08.01.2021. objavio podatke o učestalosti kod djece. Zabilježili su 1659 slučajeva MIS-c-a, a 26 djece je tijekom 2020. od toga preminulo.

Istraživanja su pokazala da su sindromu nešto sklonija muška djeca, ali postotak je gotovo jednak kod oba spola.

(iPress)