Ilegalna migracija dovodi do rasta antisemitizma, nasilja nad ženama i širenja homofobije u Europskoj uniji, rekao je u srijedu mađarski premijer Viktor Orban pri predstavljanju mađarskog predsjedništva u Europskom parlamentu.

„Europska unija se mora promijeniti i danas vas želim uvjeriti u to”, započeo je Orban svoje predstavljanje mađarskog predsjedništva Europskom unijom koje traje do kraja godine, pa upozorio da je Europa pred „možda najozbiljnijim trenutkom” u svojoj modernoj povijesti.

Orban je rekao da su ilegalne migracije velik teret za Europu, pogotovo za države na vanjskim granicama Unije, a kao jedino rješenje predložio je 'hotspotove' izvan europskih granica.

„Ilegalna migracija dovodi do antisemitizma, nasilja nad ženama i povećanja homofobije”, ustvrdio je mađarski premijer.

Migrantska kriza ugrožava i šengenski sustav, pa Orban predlaže skupove država članica tog prostora slobodne kretnje kako bi se uskladile njihove politike.

Mađarski premijer je govorio o ratovima koji prijete Europi na njezinom teritoriju, Bliskom istoku i Africi. U svom govoru nije spomenuo Ukrajinu, osvrnuvši se na tu zemlju tek nakon reakcija parlamentaraca, kazavši da je Europa na putu prema porazu u ratu protiv Ukrajine i da vodi krivu politiku prema tom sukobu.

„Moramo govoriti o primirju i imati drugačiju strategiju ili ćemo svi izgubiti”, rekao je.

Orban je također govorio o europskom gubitku konkurentnosti, onome što smatra nedostacima zelene tranzicije i pretjeranoj regulaciji EU-a, demografiji, migraciji i proširenju.

Govoreći o proširenju, Orban je rekao da se EU mora „usredotočiti na Srbiju” jer bez pridruživanje te zemlje neće biti sigurnosti na zapadnom Balkanu.

Po pitanju poljoprivrede Orban smatra da je taj sektor ugrožen klimatskim okolnostima, pretjeranim regulacijama i izvozom iz trećih država, što ugrožava „egzistenciju poljoprivrednika”.

Mađarski premijer stoga tvrdi da Budimpešta želi biti katalizator „nužnih promjena” u Europi.

„Nismo članica EU-a zbog onoga što ona jest, nego zbog onoga što može biti”, naglasio je Orban, pa je dan nakon što je na konferenciji za medije rekao da bi pobjedu Donalda Trumpa na izborima u Sjedinjenim Državama proslavio s „nekoliko boca šampanjaca” zaključio svoj govor s parafrazom njegovog slogana: „Učinimo Europu ponovno velikom”.

Zastupnici ljevice dočekali su pak njegov govor pjevanjem antifašističke pjesme „Bella Ciao”, na što je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola reagirala upozorivši da nisu na Euroviziji.

Nakon Orbana Parlamentu se obratila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Na početku je izrazila solidarnost s Mađarskom zbog nedavnih smrtonosnih poplava, no potom nije štedjela kritike upućene mađarskom čelniku.

„Ukrajinci ulaze u treću ratnu zimu, a Rusi žele da ona bude najgora dosad. A i dalje postoje oni tko za rat krive žrtve, a ne pokretače invazije. Ne krive Putina i njegovu pohlepu za moć, nego ukrajinsku žeđ za slobodom”, rekla je von der Leyen, pa pitala bi li Orban krivio Mađare za sovjetsku invaziju 1956. godine.

„Mi Europljani možemo imati različite povijesti i jezike, ali nema europskog jezika na kojem je mir sinonim za predaju, a suverenitet sinonim za okupaciju”, kazala je.

Po pitanju migracije kritizirala je Orbanovu tvrdnju da Budimpešta štiti Europu od kriminalaca jer je Mađarska nedavno oslobodila „osuđene krijumčare i trgovce ljudima”.

„To nije zaštita Europe, to je slanje svojih problema susjedima”, rekla je, pa dodala da je Mađarska istovremeno omogućila ruskim državljanima da dobiju dozvolu za boravak na europskom teritoriju, bez dodatnih kontrola, što ugrožava cijeli šengenski prostor te je dopustila i patrole kineske policije u Mađarskoj.

Eurozastupnici oštro kritizirali Orbana

Zastupnici u Europskom parlamentu (EP) gotovo svih političkih opcija u srijedu su bili iznimno kritični prema mađarskom premijeru Viktoru Orbanu koji je u to tijelo došao predstaviti mađarsko predsjedanje Europskom unijom, optužujući ga da svojom ideologijom krije korupciju svoje vlade.

Orban je došao u Strasbourg predstaviti prioritete predsjedanja njegove države Unijom koje traje do kraja godine, nakon što je otkazao dolazak na prošlu sjednicu EP-a zbog poplava koje su pogodile Mađarsku. Govorio je o konkurentnosti Europe, migracijama, poljoprivredi, nedostacima zelene tranzicije i prijetnjama kontinentu.

Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) u EP-u Manfred Weber kritizirao je Orbanov govor jer u njemu kao „nekadašnji borac za slobodu” nije spomenuo Ukrajinu, što mu je „teško razumjeti”. Kritizirao je njegovo putovanje u Moskvu i Peking na početku mađarskog predsjedanja, kazavši da je to bio „propagandni šou za autokrate”, a ne mirovna misija, kako ju je nazivao mađarski premijer.

Čelnik EPP-a, političke grupacije u EP-u kojoj je nekada pripadao i Orbanov Fidesz, rekao je Mađaru da je danas izoliran i da se „nitko ne želi sastati” s njim. Iznio je brojke – tijekom prošlog mađarskog predsjedanja trijalogom je doneseno 143 zakonskih paketa, a danas se pregovara o samo njih dva, uz četrdesetak u pripremi.

„Morate se zapitati zašto nitko ne želi razgovarati s vama?”, pitao ga je Weber, pa mu poručio da je „nervozan zbog anketa” jer one pokazuju da je Fidesz „prošlost”, a budućnost je EPP-ov Peter Magyar, čelnik mađarske oporbe. Mađarska će iduće parlamentarne izbore imati 2026. godine.

Čelnica socijalista i demokrata Iratxe Garcia Perez optužila je Orbana da je „lažni domoljub” jer se koristi patriotizmom kako bi sakrio svoju korupciju. Španjolka je kritizirala mađarsku vladu zbog „najviše inflacije u Europi, niske kupovne moći i nepostojećeg sustava socijalne zaštite”. Rekla je i da Mađari plaćaju najviši porez na dodanu vrijednost u Europi.

„A vi krivite EU. To je klasična metoda populista i krajnje desnice, kriviti druge za svoju nesposobnost”, zaključila je i dodala da se „pravi patrioti ne bogate na račun svojih državljana”.

Nicola Procaccini iz skupine konzervativaca i reformista (ECR), član talijanske stranke Fratelli d'Italia, rekao je da se njegova politička opcija u mnogo toga slaže s Orbanovom, navevši primjer važnosti demografije i kritike zelenog plana.

No „postoje stvari u kojima se ne slažemo, poput vaše ovisnosti o Kini i vašim geopolitičkim planovima”.

„Imamo unutarnje neprijatelje, one koji žele ukinuti Europu. No imamo i one vanjske koji su puno opasniji, a izgleda ta vi toga niste svjesni – riječ je o savezu Rusije, Irana, Kine i Sjeverne Koreje koji je antiteza bilo kakvom mađarskom, ali i europskom patriotizmu koji se temelji na slobodi, ljepoti, pravdi i demokraciji”, rekao je konzervativac.

Francuska liberalna političarka Valerie Hayer rekla je Orbanu da vjerojatno nije navikao boraviti u parlamentu gdje ga se kritizira. Optužila ga je za korupciju, navevši primjer njegovog zeta za kojeg tvrdi da se obogatio na javnim natječajima, te Orbanovog „prijatelja iz djetinjstva”, vodoinstalatera koji je postao magnat.

„Mađarska je jedina država u kojoj vodoinstalater postaje milijarder preko noći”, rekla je.

Hayer je naglasila da je Orban poručio da će poslati migrante autobusima u Bruxelles, ali zapravo samo „šalje Mađare” koji odlaze u zapadne države u sklopu „rekordnog brain draina”, odnosno odljeva mozgova.

Najkorumpiranija članica EU-a

Prema podacima Transparency Internationala, Mađarska je ove godine zadržala svoju neslavnu titulu najkorumpiranije države EU-a, pokazao je Indeks percepcije korupcije objavljen u siječnju.

Niz zastupnika bio je grublji u svojim kritikama Orbana, koristeći se uvredama i nazivajući ga „korisnim idiotom Rusije i Kine” ili diktatorom. Mađarskog premijera branili su članovi skupine Patriota za Europu, političke grupacije kojoj je on osnivač, odbacujući kritike kao politički progon i propagandu zbog njegovog zauzimanja za tradicionalne vrijednosti suprotne EU-om.

Mađarskom premijeru izravno se obratio i Magyar, zastupnik u EP-u koji je trenutno njegov najistaknutiji politički suparnik. On se zapitao kako je Mađarska „od sjajne zvijezde postala najsiromašnija i najkorumpiranija zemlja EU-a”.

Magyar se složio o zaštiti obitelji, pa kritizirao premijera što Mađarska ima „nikad manje djece u 60 godina” te što je njegova stranka štitila pedofiliju. Mađarska predsjednica Katalin Novak, Orbanova saveznica, u veljači je odstupila nakon bijesa javnosti zbog pomilovanja zamjenika ravnatelja dječjeg doma koji je seksualno zlostavljao djecu.

EPP-ovac je Orbana kritizirao i što je „pustio 60 tisuća azijskih migranata” u Mađarsku bez da je o tome pitao njezine stanovnike, pa nanizao još niz kritika – loše stanje željeznica, zatvaranje rodilišta i pošta u mađarskoj provinciji „koja se prazni” zbog odlaska mladih Mađara i činjenice da svaki treći Mađar umre prije 65 godine.

Bartulica ga branio ali i poručio Orbanu kako 'Srbija nije spremna za EU'

Orbana je branio hrvatski zastupnik ECR-a Stephen Nikola Bartulica koji mu je rekao da je postao „politička meta” u EP-u jer se usudio braniti kršćanstvo i zagovarati „bogobojaznu” Europu.

„Europa je u krizi zbog manjka svijesti o dubini važnosti kršćanskog naslijeđa. Vi ste u stanju hrabro to svjedočiti”, rekao je Bartulica, ali poručio Orbanu, koji je u svom govoru naglasio da se EU treba „usredotočiti” na članstvo Srbije, da ta zemlja „nije spremna” za taj korak te je „daleko od toga”.

„Sve dok ne prizna svoju odgovornost za ratna zbivanja i tragediju iz devedesetih te pristane isplatiti ratnu odštetu, toj zemlji nije mjesto u EU-u”, zaključio je.

Zastupnik EPP-a Karlo Ressler (HDZ) rekao je da u vrijeme rata u europskom susjedstvu „nije vrijeme za retoričko-ideološka nadmetanja i politiziranja nego za trezveno sagledavanje geopolitičkih okolnosti” i preuzimanje odgovornosti.

Ressler je u raspravi rekao da se „sigurnosno-energetska arhitektura” Europe „tektonski izmijenila” no da se kontinent iznenađujuće brzo prilagodio diverzifikacijom svojih izvora.

S druge strane „Mađarska i dalje duboko ovisi o ruskim energentima” te je jedna od rijetkih država EU-a koja uživa iznimku o uvozu iz Rusije, no uz pretpostavku da će raditi na neovisnosti od Moskve.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto je, međutim, početkom kolovoza Hrvatsku proglasio nepouzdanom zemljom za tranzit nafte.

„Jednostavno i razumno rješenje su Jadranski naftovod i LNG terminal na otoku Krku, novo regionalno energetsko čvorište s potencijalom da dodatno osnaži energetsku neovisnost našeg susjeda”, poručio je Ressler Orbanu. (Hina)