Europska unija neće dopustiti drugim zemljama da napadaju njene suverene granice, kazao je francuski ministar vanjskih poslova u srijedu, odgovarajući na komentare izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju kontrole nad Grenlandom.

Trump je u ponedjeljak odbio isključiti vojno ili gospodarsko djelovanje u sklopu svoje otvorene želje da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom te Panamskim kanalom.

Francuski šef diplomacije Jean-Noel Barrot rekao je kako ne vjeruje da će SAD napasti ogroman arktički otok koji je dio Danske više od 600 godina.

"Očito ne dolazi u obzir da bi Europska unija drugim državama svijeta dopustila napad na svoje suverene granice, tko god oni bili", rekao je za radio France Inter.

"Mi smo snažan kontinent", dodao je.

Trumpove izjave su dodatno ilustrirale njegov ekspanzionistički program, dva tjedna prije inauguracije 20. siječnja u Washingtonu.

"Ako me pitate mislim li da će Sjedinjene Američke Države izvršiti invaziju, moj odgovor je 'ne'. No, jesmo li ušli u razdoblje u kojem je riječ o preživljavanju najsposobnijih? Onda je moj odgovor 'da'", kazao je Barrot.

Također, rekao je da Unija sebi ne bi smjela dozvoliti da ju se zastrašuje ili da bude pretjerano zabrinuta, već da se treba probuditi i ojačati. 

Trump nije isključio mogućnost uporabe sile da zauzme Panamski kanal i Grenland

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump odbio je isključiti mogućnost korištenja vojne ili ekonomske sile za preuzimanje Panamskog kanala i Grenlanda.

Trump, koji preuzima dužnost 20. siječnja, također je na konferenciji za tisak u svom odmaralištu na Floridi iznio ideju o pretvaranju Kanade u američku saveznu državu, rekao da će zahtijevati daleko veća ulaganja članica NATO-a u savez te obećao promijeniti ime Meksičkog zaljeva u Američki zaljev.

Dva tjedna prije preuzimanja dužnosti, Trump je počeo ocrtavati agresivnu vanjsku politiku, bez obzira na zabrinutost američkih saveznika.

Upitan o tome može li jamčiti da neće koristiti vojnu ili ekonomsku silu u pokušaju uspostave kontrole nad Panamskim kanalom i Grenlandom, Trump je rekao da ne može sa sigurnošću to tvrditi.

"Mogu samo reći da su nam potrebni zbog ekonomske sigurnosti", dodao je.

Trump je kritizirao američku potrošnju na kanadsku robu i vojnu potporu Kanadi, rekavši da SAD od toga nema nikakve koristi, a granicu između dviju zemalja nazvao je "umjetno povučenom linijom".

Danska: Grenland nije na prodaju

Sugerirao je da će nametnuti carine Danskoj ako se odupre njegovoj ponudi za kupnju Grenlanda, za koji je rekao da je vitalan za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Danska je rekla da Grenland, samoupravni dio njezinog kraljevstva, nije na prodaju. "Mislim da nije dobar put naprijed boriti se jedni protiv drugih financijskim sredstvima kada smo bliski saveznici i partneri", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen odgovarajući na Trumpove prijedloge.

Neposredno prije Trumpovih komentara, njegov sin Don Jr. stigao je u privatni posjet Grenlandu.

Kanada: Nikad nećemo posustati

"Trumpovi komentari pokazuju potpuni nedostatak razumijevanja onoga što Kanadu čini jakom zemljom. Naše gospodarstvo je snažno, naši ljudi su jaki. Nikada nećemo posustati", objavila je kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly na platformi X.

Meksičke i panamske vlasti nisu zasad komentirale. Panamski predsjednik Jose Raul Mulino ranije je odbacio pomisao o vraćanju kanala SAD-u, koji ga je posjedovao prije nego što je kontrolu predao Panami 1999. godine.

Veleposlanik Daniel Fried, umirovljeni američki diplomat koji sada radi u think tanku Atlantic Council, rekao je da Trumpovi komentari oslikavaju nacionalnu moć kao teritorijalnu ekspanziju i usporedio ga s "imperijalistom iz 19. stoljeća". "Zauzimanje Grenlanda uništilo bi NATO jer se time ne bismo razlikovali od Vladimira Putina", rekao je Fried.

Trumpovo obećanje da će preimenovati Meksički zaljev sličan je ranijem zahtjevu da najvišem planinskom vrhu u Sjevernoj Americi vrati ime Mount McKinley. Bivši predsjednik Barack Obama promijenio je ime aljaške planine u Denali, u znak poštovanja prema Indijancima.

Ulaganje saveznika u NATO

Trump je rekao da bi članice NATO-a trebale trošiti 5 posto svog BDP-a na obranu, što je značajno povećanje u odnosu na trenutačni cilj od 2 posto.

Trump se često žalio da većina članica NATO-a ne plaća pravičan udio, a on je istupio tražeći povećanje doprinosa za obranu tijekom kampanje.

NATO je procijenio da će 23 od njegove 32 članice ispuniti cilj potrošnje od 2 posto BDP-a 2024. godine.

Niti jedna od članica saveza, uključujući SAD, trenutačno ne troši 5 posto BDP-a na obranu, prema podacima NATO-a. Poljska je najveći potrošač u BDP-u s 4,12 posto, a slijede Estonija s 3,43 posto i SAD s 3,38 posto.

Trump je također ponovio svoju prijetnju da će "pakao izbiti na Bliskom istoku" ako palestinski militanti Hamasa do njegovog preuzimanja dužnosti ne oslobode taoce koje su oteli iz Izraela 7. listopada 2023.

Njegov izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, rekao je novinarima da se nada da će imati dobrih stvari za izvijestiti o pregovorima između Izraela i Hamasa do trenutka kada Trump položi zakletvu. (Hina)