Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je u četvrtak da Hrvatska ne bi bila prva zemlja u Europi u kojoj svjedočimo ruskom pokušaju utjecaja na ishod izbora te kao jednu od mogućnosti spomenula i sprječavanje pristupa onim izvorima koje šire dezinformacije.
"Stručnjaci koji se bave kibernetičkom sigurnošću i dezinformacijama trebali bi provjeriti sadržaj tih podataka. Ako su ti podaci točni, a iz onoga što je napisano djeluju da su vjerodostojni, onda je to razlog za ogromnu zabrinutost svih nas. Ne bi Hrvatska bila prva zemlja u Europi u kojoj se događa ruski utjecaj na izbore", rekla je ministrica u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade.
Obuljen Koržinek time je komentirala izvještaj Centra za informacijsku otpornost (CIR), u kojem se piše o snažnom utjecaju proruskih botova na predsjedničke izbore u Hrvatskoj.
Ti su botovi, navodi CIR pozivajući se na svoje neimenovane istraživače koji su provodili istraživanje u Hrvatskoj, posebno bili aktivni nakon pobjede aktualnog predsjednika Zorana Milanovića u prvom krugu izbora promovirajući ga kao idealnog kandidata, jer je otvoreni kritičar zapadne vojne potpore Ukrajini.
"Vidjeli smo najeklatantniji primjer u Rumunjskoj. Mislim da svakoj ovakvoj informaciji treba postupiti s ekstremnom pažnjom i oprezom. Pitanje očuvanja naših demokracija odgovornost je svih nas koji sudjelujemo u političkim procesima, kao i medija"", kazala je.
S obzirom da društvene mreže nisu registrirane kao mediji ni u Hrvatskoj ni u Europskoj uniji, Obuljen Koržinek napominje da nije moguće spriječiti rad "onih koji se predstavljaju kao mediji, a u biti vrlo često šire neprovjerene vijesti". S duge strane, određeni se koraci mogu poduzeti kroz Akt o digitalnim uslugama koji vrijedi na području EU.
"Kroz taj akt povećat ćemo razinu koordinacije svih tijela koja su nadležna za provjeru točnosti, na način da će se moći poduzimati i koraci sprječavanja, privremenog ili trajnog, pristupa onim mrežama ili izvorima koje eventualno šire dezinformacije. No, moramo znati da je tehnologija toliko uznapredovala, da je to jedna borba Davida protiv Golijata", istaknula je resorna ministrica.
Što se tiče nedavno donesene odluke platforme Meta (Facebook, Instagram) o prekidu suradnje s fact checkerima, Obuljen Koržinek kazala je da to ne znači da se obustavlja njihov rad.
Europska unija prva se u svijetu sustavno počela baviti pitanjem medijske pismenosti i jačanjem otpornosti naših građana na dezinformacije. Sustavi za provjeru informacija ključni su alat za jačanje povjerenja u medije, za razliku od nekritičkih širenja lažnih vijesti i dezinformacija koje se šire četiri puta brže od provjerenih vijesti", izjavila je ministrica.
Građane treba uputiti da se informiraju preko medija i da provjeravaju vijesti, dodala je. U tom smislu, mislim da će naš nacionalni projekt sustava provjere činjenica, portal "Točno tako", biti veliki doprinos i orijentir drugim državama kako mogu podignuti neovisan sustav koji će jačati povjerenje u medije", poručila je Obuljen Koržinek.
Izvještaj CIR-a
Centar za informacijsku otpornost (Center for information resilience / CIR) sa sjedištem u Londonu, neovisna organizacija posvećena razotkrivanju prijetnji demokraciji i kršenja ljudskih prava, objavio je izvještaj u kojem se navodi da je uočen snažan utjecaj proruskih bot mreža na predsjedničke izbore u Hrvatskoj.
Istraživalo se ponašanje računa na društvenim mrežama poput X-a, Facebooka, Reddita, TikToka i drugih društvenih mreža u proteklih mjesec dana. Ključni pojmovi bili su „Zoran Milanović” i „Dragan Primorac”, a cilj je bio razotkriti mrežu proruskih, anti-EU i anti-NATO botova.
Navodi se da su proruske mreže djelovale u dva vala – nakon Milanovićeve pobjede u prvom krugu i nakon njegovih izjava protiv potencijalnog hrvatskog uplitanja u ukrajinski rat.
Te mreže sustavno hvale aktualnog predsjednika Milanovića i promoviraju sadržaje koji podržavaju njegove stavove. Istovremeno, šire poruke protiv Europske unije i NATO-a, ciljajući pritom na Milanovićevog protukandidata, Dragana Primorca.
Kako se navodi u izvještaju, računi često koriste AI-generirane profilne slike, slogane proruskog sadržaja i imaju neobične obrasce objavljivanja.
Milanovića se opisuje kao „otvorenog kritičara zapadne vojne potpore Ukrajini”, te podsjeća kako je ranije rekao da Hrvatska ne bi trebala zauzimati strane i da bi se trebala držati podalje od globalnih sporova, unatoč tome što je članica NATO-a i EU-a.
Proruski računi s botovskim karakteristikama šire Milanovićev sadržaj na više jezika, uključujući hrvatski, srpski, talijanski, engleski, španjolski i francuski, navodi uz ostalo CIR.
GONG i IT stručnjak: Izvještaj CIR-a površno napravljen i sadrži manjkavosti
Izvještaj Centra za informacijsku otpornost (CIR) prema kojemu je u Hrvatskoj uočen snažan utjecaj pro-ruskih botova na predsjedničke izbore, ima manjkavosti zbog kojih se budi sumnja u njegovu kvalitetu i površno je napravljen, ocijenili su GONG i IT stručnjak Marko Rakar.
"Vezano uz novoobjavljeno istraživanje Centra za informacijsku otpornost (CIR), u kojem se ukazuje na prisutnost koordinirane mreže pro-ruskih lažnih profila koji podržavaju Zorana Milanovića, Gong smatra kako objavljena analiza ima određenih manjkavosti, zbog kojih se budi sumnja u njegovu kvalitetu te u sustavnost istraživačkih metoda", kazali su iz Gonga u odgovoru Hini.
Prema objavljenom izvještaju te organizacije, proruske mreže djelovale su u dva vala - nakon pobjede aktualnog predsjednika u prvom krugu izbora, a prije toga nakon njegovih izjava protiv potencijalnog hrvatskog uplitanja u rusko-ukrajinski rat.
Te mreže sustavno hvale predsjednika Milanovića i promoviraju sadržaje koji podržavaju njegove stavove. Istovremeno, šire poruke protiv Europske unije i NATO-a, ciljajući pritom na Milanovićevog protukandidata, Dragana Primorca, navodi CIR.
U izvještaju CIR-a se također kaže da je od 4. prosinca 2024. do 4. siječnja 2025., provedena sveobuhvatna analiza portala i društvenih mreža oba predsjednička kandidata (Facebook, X, Telegram, Reddit, TikTok).
GONG: Metodologija nedovoljno pojašnjena
"Međutim, u istraživanju nema spomena botova s TikTok računa Dragana Primorca, koje je ta mreža utvrdila i uklonila, a što je u trenutku promatranja mreža bio već i javno dostupan podatak. Drugim riječima, nije jasno kako istraživanje nije uočilo 7500 botova koje je TikTok uklonio uoči prvog kruga predsjedničkih izbora, a o čemu su izvijestili i brojni mediji", ističe GONG.
Bot se definira kao automatizirani račun na društvenim mrežama kojim upravlja algoritam, a ne stvarna osoba. To je skraćeni naziv za računalni program na internetu ili nekoj drugoj mreži, koji može komunicirati sa sustavima ili korisnicima, a radnju obavlja samostalno.
Nadalje, GONG upozorava da je istraživanje CIR-a anonimno, a metodologija nedovoljno pojašnjena.
"Ne navodi se nikakav dokaz da je riječ o koordiniranom i organiziranom djelovanju botova, što je bio ključan problem s lažnim profilima koje je Meta uklonila s HDZ-ovog Facebook računa", napominju iz GONG-a referirajući se parlamentarne izbore prošlog travnja kada je Meta potvrdila i povezala djelovanje preko 150 lažnih profila s članovima Mladeži HDZ-a, koji su zatim bili obrisani.
Kao još jedan od uočenih problema u izvještaju CIR-a, GONG navodi selektivno biranje primjera kako bi se poopćili zaključci.
"Primjerice, za X račun Darka Lesingera se u istraživanju navodi kako je obilježeno djelovanjem botova te kako se pretvara da se nalazi u Zagrebu. Međutim, Darko Lesinger zbilja jest stvarna osoba, i to novinar i fotograf iz Zagreba, što je javno dostupna informacija", navodi GONG.
Osim toga, netočna je informacija da Maxportal, alternativni hrvatski medij s poviješću objavljivanja dezinformacija o ratu o Ukrajini, podržava Zorana Milanovića.
"Uvidom u njihove objave na Facebooku moguće je vidjeti da Maxportal kritizira Milanovića tvrdeći da je “komunist” te prenosi izjave HDZ-a u kojima se birače poziva na davanje podrške Draganu Primorcu", odgovaraju iz GONG-a.
Inicijativa za objavu izvješća došla je iz Hrvatske, tvrdi GONG, i to od strane istraživača koji se nisu htjeli potpisati.
"To otvara prostora sumnji da istraživanje nije nezavisno, mada se inicijalno pokušalo takvim predstaviti. Gong je od CIR-a tražio dodatna pojašnjenja vezana za metodologiju ovog istraživanja, kao i više informacija od digitalnih platformi o njihovim saznanjima o djelovanju spomenute mreže lažnih profila", kazali su.
Rakar: CIR se do sad nije bavio Europom
Stručnjak na području informatičkih sustava Marko Rakar kaže da je Centar za informacijsku otpornost autentična organizacija, ali koja se, po njezinim izvještajima, do sada nije bavila Europom na ovaj način.
"Pročitao sam taj izvještaj i to je jedno vrlo površno štivo, screenshotovi su jedva raspoznatljivi a linkova na koje se pozivaju i temeljem kojih rade zaključke jednostavno nema", rekao je u izjavi Hini. Dodao je da uočeni botovi nisu bili u službi kampanje.
"Taj je izvještaj interpretiran na način da detektirane mreže botova imaju utjecaja na naše lokalne odnose, dok u stvarnosti botovi koriste pojedine izjave kako bi (na engleskom govornom području) stvorili za njih poželjnu sliku", kazao je.
Carić: Botovi nisu imali utjecaj na izbore
Stručnjak za informatičku sigurnost Lucijan Carić također smatra da botovi nisu imali utjecaj na ishod izbora.
''Kad se radi o malim razlikama, možda nešto možete napraviti, no nije realno da su ruski botovi omogućili Milanoviću pobjedu u prvom krugu. Stvari su bile jasne od početka kampanje, ako pogledamo ankete o rejtinzima kandidata", rekao je Carić za Hinu.
Botovi su jeftin način za kupovinu utjecaja, napomenuo je, čak i ako se ne ostvari željeni rezultat na izborima, može se pomoću njih stvoriti dojam da značajna dio ljudi podržava neki stav ili ideju. Na pitanje može li se suzbiti njihov manipulativan utjecaj na građane ili birače koji svakodnevno koriste društvene mreže pune botova, Carić odgovara da stvari nisu tako jednostavne.
"Ako ukinete botove, smanjuje vam se vrijednost sajta, a onda ne možete reći oglašivačima da vas prati toliko i toliko ljudi. Isto tako, ako skinete, npr. 30 posto botova, imat ćete manje interakcija i ne biste se pokazali baš u najboljem svjetlu"(Hina)