Srbija je najgore rangirana zemlja na Zapadnom Balkanu prema Globalnom indeksu organiziranog kriminala za 2025. godinu. Nalazi se na četvrtom mjestu od 44 analizirane europske zemlje. Lošije su rangirane samo Rusija, Ukrajina i Italija.

Godišnja izvješća o indeksu organiziranog kriminala objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), organizacija civilnog društva sa sjedištem u Ženevi, javlja Slobodna Europa.

Prema ovogodišnjem izvješću za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina (BIH) je na šestom, dok je Crna Gora na 10. mjestu.

Globalni indeks organiziranog kriminala procjenjuje razinu kriminala i otpora organiziranom kriminalu u 193 zemlje svijeta.

Izvršni direktor GI-TOC-a, Mark Shaw, istaknuo je da organizirani kriminal "potkopava demokraciju, suverenitet država, pa čak i međunarodni mir i sigurnost".

"Globalni indeks organiziranog kriminala nije samo alat za mjerenje kriminala: to je ogledalo koje odražava ono što se događa unutar zemalja i međunarodnog sustava", rekao je.

Utjecaj državnih aktera

Tako u Srbiji "državni akteri igraju ključnu ulogu u krajoliku organiziranog kriminala", ocijenili su autori izvješća, ukazujući da političke elite navodno utječu na ključna kriminalna tržišta.

Dodaju da korupcija unutar državnih institucija olakšava ilegalne financijske transakcije i štiti kriminalne poslove te da su "visokopozicionirani državni dužnosnici povezani s ozloglašenim osobama iz svijeta organiziranog kriminala".

"Srbija ostaje jedno od glavnih središta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu", napominje se.

Također, prema izvješću, Srbija je sastavni dio rute krijumčarenja heroina u Zapadnu Europu, dok srbijanske kriminalne mreže igraju značajnu ulogu u globalnom krijumčarenju kokaina.

Izvješće također naglašava da je ova zemlja "dom nekoliko mafijaških skupina" koje, unatoč uhićenjima ključnih članova, i dalje dominiraju raznim segmentima europske trgovine drogom.

"Navijačke skupine nogometnih klubova također su uključene u kriminalne aktivnosti, pružajući logističku podršku krijumčarskim operacijama i sudjelujući u paravojnim aktivnostima", dodali su.

Trgovina oružjem i ljudima

Spominje se Srbija i u kontekstu trgovine oružjem.

Prema njima, Srbija je tranzitna zemlja u ovoj trgovini, pri čemu oružje podrijetlom iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i potencijalno Ukrajine, prolazi kroz Srbiju u zapadnu Europu, piše RSE.

"Kriminalne mreže s Kosova, Albanije i Srbije olakšavaju ovu trgovinu, dok su korumpirani državni dužnosnici navodno bili uključeni u ilegalne pošiljke oružja."

Dodaje se da je u posljednjih nekoliko godina došlo do "povećanja krijumčarenja oružja iz središnje Srbije na Kosovo, uključujući oružje vojnog tipa."

Autori Globalnog indeksa bave se i ulogom Srbije u trgovini ljudima.

"Izvješća ukazuju na to da su pojedinci iz vlade i policije uključeni u prisilni rad, trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i krijumčarenje oružja velikih razmjera, uz minimalnu odgovornost", navodi se.

Spominje se i rastuće veze s Rusijom, Kinom i zaljevskim državama koje "izazvaju zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti stranih ulaganja i infrastrukturnih projekata". To, kako je istaknuto, potiče sumnje u korupciju.

Financijski kriminal u Srbiji duboko je ukorijenjen, kaže se, dodajući da su "visoki vladini dužnosnici često uključeni".

Prema izvješću, privatni sektor u Srbiji duboko je isprepleten s organiziranim kriminalom - "veliki broj tvrtki posluje pod utjecajem visokih političkih dužnosnika", zbog čega "dobijaju povlašteni tretman u natječajima i ulaganjima, često služeći kao posrednici za protok ilegalnog novca".

S druge strane, napominju, tvrtke koje nisu povezane s političkim krugovima trpe stalne pritiske i inspekcije.

Utjecaj vladajuće stranke

Također ističu da vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) ima značajan utjecaj na javne institucije, medije i izborni proces, što doprinosi sumnjama u demokratsko upravljanje.

U Globalnom indeksu organiziranog kriminala za 2025. godinu također navode da se organizirane kriminalne skupine u Srbiji koriste za zastrašivanje političkih protivnika i manipuliranje izbornim procesima.

Osim toga, dodaje se da politička elita posjeduje gotovo neograničenu moć, a da javnost, s druge strane, ima nisku razinu povjerenja u demokratske institucije.

U tom kontekstu zaključuje se i da "široko rasprostranjeni prosvjedi odražavaju nezadovoljstvo upravljanjem".

Globalni indeks se bavi i korištenjem sigurnosnih službi u političke svrhe u Srbiji.

Takva upotreba, "uz izvješća o vezama između pripadnika agencija za provođenje zakona i organiziranih kriminalnih skupina", dodatno je, kažu, "smanjila povjerenje javnosti".

"Iako je Srbija osnovala agencije za borbu protiv korupcije i uvela mjere za poboljšanje odgovornosti, njihova učinkovitost je oslabljena slabom provedbom, nedostatkom resursa i institucionalne neovisnosti", jedan je od zaključaka.

Također se napominje da slučajevi korupcije i organiziranog kriminala često ne dovode do osuđujućih presuda, prenosi Slobodna Europa.