Članovi Vlade će plaću za ožujak donirati na račun namijenjen za saniranje šteta od potresa u Zagrebu, izjavio je u utorak premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

Ovo je prilika za sve nas da pokažemo jedinstvo, solidarnost, odgovornost kako bi smo prebrodili kombinaciju dvije krize (koronavirus i potres u Zagrebu), rekao je premijer na konferenciji na kojoj su predstavljene mjere Vlade za pomoć gospodarstvu.

Podsjetio je da je Vlada izišla s paketom 63 mjere, vrijedne oko 30 milijardi kuna, koje su usmjerene očuvanju proizvodnje, zaposlenosti i očuvanje radnih mjesta, a koje će se prilagođavati sukladno razvoju situacije.

Od Vladinih mjera izdvojio je tri horizontalne mjere namijenje pomoći gospodarstvu - beskamatnu odgodu javnih davanja poduzetenicima s poteškoćama. "To znači, nema poreza na dohodak, na dobit, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje", rekao je.

Ta je mjera za prva tri mjeseca, po potrebi još tri mjeseca. Ne znači da je to kraj, poručio je premijer.

Druga mjera je usmjerena očuvanju zaposlenosti - financiranje 100 posto troška neto minimalne plaće po zaposlenom.

Kao treću izdvojio je mjeru usmjerenu mikro, malim i srednjim poduzetnicima i odnosi se na kredite za likvidnost i radni kapital, uz poček od 12 mjeseci i vrlo nisku kamatu stop.

"Mi ćemo osiguravati mjere za financiranje gospodarstva. Već smo kazali da ćemo na rashodnoj strani proračuna ići u rezanje svih troškova, apsolutno svih koji nisu nužni i nastojati uključiti sve mjere i sredstva koja su nam na raspolaganju kao članici Europske unije", rekao je premijer, iznoseći kako će Hrvatskoj za potrebe likvidnosti države žurno biti na raspolaganju dodatnih 240 mlijuna eura, odnosno 1,8 milijardi kuna.

Ponovio je da Hrvatska ovu krizu, za razliku od ranijih, dočekuje sa stabilnijom i otpornijim gospodarstvom nego prije.

Istaknuo je i kako je potrebno brzo, promišljeno i odlučno donositi odluke radi zaštite sugrađana, društva i gospodarstva te kako će se mjere pomoći gospodarstvu prilagođavati sukladno razvoju situacije.

Premijer je podsjetio kako će kriza, po svim procjenama, biti teža od globalne financijsko-ekonomske krize koja je počela 2008. godine te kako će vjerojatno potrajati i dulje od nekoliko mjeseci.

"U ovoj krizi mjere i brojnih drugih država se temelje na zaštiti radnih mjesta i održavanju likvidnosti. Mi smo reagirali među prvima, a ono što nas čini posebnima je dodatni šok, potres u Zagrebu", rekao je.

Razmjeri pandemije imat će nesagledive ekonomske posljedice za globalno gospodarstvo, a nitko ne može predvidjeti koliko će trajati, naglasio je Plenković, dodavši da se broj zaraženih koronavirusom munjevito širi.

Ponovio je kako je sada važnije nego ikad očuvati gospodarsku stabilnost te kako je pred nama bitka za održavanje proizvodnje, zapsolenosti i radna mjesta.

Od danas podnošenje zahtjeva za odgodu plaćanja

Najvažnije za poručiti poreznim obveznicima i građanima je da se od danas mogu podnositi zahtjevi za odgodu plaćanja doprinosa i poreza i njihovu obročnu otplatu poreznoj upravi.

Otvorena je stranica Covid 19 i stranica e-porezne gdje su objavljene sve informacije koje će se nadopunjavati.

- Kriteriji su krajnje jednostavni i prohodni. Ako ste uredni platiša i ako imate pad prihoda od 20 posto jedan je od uvjeta, to je već kvalifikacija i u mogućnosti ste neplaćanja javnih davanja, objasnio je ministar financija Marić.

- Mi smo postavili kriterije i vremenski rok. Kamo sreće da će ovo biti dovoljno, međutim svi smo duboko svjesni da će efekte pandemije proći razdoblje o kojem govorimo. To su 3+3 mjeseca, objasnio je.

Poreznim obveznicima nakon kraja krize sve neće doći naplatu odjednom, već će biti omogućena beskamatna odgoda na 24 rate.

Ono što je novost od prošlog tjedna je ta da je uključen i sustav PDV-a.

- Na određen način uključili smo i sustav PDV-a, pogotovo za poduzetnike koji imaju promet do sedam milijuna kuna godišnje.

Prioritet u proračunu zdravstvo, mirovine i plaće

Prioritet kod proračunskih izdataka imaju potrebe zdravstvenog sustava i mirovine, rekao je u utorak ministar financija Zdravko Marić.

Upitan za objašnjenje koji će se proračunski rashodi kresati s obzirom na narasle potrebe financiranja gospodarstva i drugih sektora zbog epidemije koronavirusa, Marić je na konferenciji za novinare o Vladinim mjerama pomoći gospodarstvu rekao da je zdravstvo na prvom mjestu kada je riječ o proračunskom financiranju u idućim razdoblju.

Slijede, kako je rekao, mirovine te naglasio da njihova isplata nije upitna, dodavši da treba voditi računa i o nekim kapitalnim investicijama za koja su sredstva osigurana. "Sve ostalo je u drugom planu", rekao je Marić.

Objasnio je da državna riznica zahtjeve za proračunsko financiranje za koje se ocijenilo da nisu nužni, neće izvršavati. Na pitanje jesu li upitne plaće u državnih službi i u javnom sektoru, odgovorio je da su sredstva za te plaće osigurana.

Učinak odgode javnih davanja 4 mlrd kuna mjesečno

Ministar financija rekao je i da je učinak odgode plaćanja javnih davanja za poduzetnike, odnosno poreza na dohodak i dobit te doprinosa, na razini četiri milijarde kuna mjesečno, a da se očekuje kako će poslodavci u poteškoćama tražiti od države isplatu minimalne plaće za 600 tisuća radnika.

Ponovio je da je trenutno na snazi odgoda javnih davanja, a ne njihovo ukidanje.

Ministra gospodarstva Darka Horvata novinari su pitali za komentar tvrdnjii iz Hrvatske gospodarske komore prema kojima je 60 posto vozača u karanteni, pa to gotovo onemogućuje uvoz i protok robe, a on je pozvao novinare da zajedno s njim iziđu na autoceste i "uvjere se u suprotno".

Uvoz medicinske opreme iz Kine, Indije i Europe

Upitan kakva je reakcija domaće industrije na njegov poziv za uključivanje u proizvodnju medicinskih zaštitnih sredstava - maski, rukavica i slično, odgovorio je kako je Ministarstvo gospodarstva ustrojilo kontaktnu točku na kojoj komuniciraju oni koji mogu nešto ponuditi i oni koji nešto traže, primjerice dezificijense i zaštitna sredstva.

Za proizvodnju je po njegovim riječima potreban specifičan antibakterijski i antivirusni materijal, koji se testira, nakon čega se u proizvodnju mogu uključiti Galeb, Varteks i Calcedonia.

Problem je, kaže, što su standardni dobavljači zatrpani narudžbama te je izvijestio da su uspostavljeni dodatni uvozni pravci, pa bi popodne u Zagreb trebao sletjeti zrakoplov iz Šangaja, a radi se i na drugim pravcima, iz Indije i Europe. Tu su, kako je rekao, i donacije iz robnih zaliha.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je rekla da se razmatra otkup viškova poljoprivrednih proizvoda, s obzirom da je zabranjen rad tržnica, što se posebice odnosi na mljekarstvo. (Hina)