Udruga Zelena Istra i Radna grupa za civilni nadzor nad radom tvrtke Kaštijun su još 26. veljače 2026. godine Europskoj komisiji podnijele službenu pritužbu protiv Republike Hrvatske te regionalnih i lokalnih vlasti zbog mogućih sustavnih povreda prava Europske unije povezanih s radom Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Pritužba se odnosi na višegodišnje probleme emisija neugodnih mirisa, moguće nepravilnosti u radu postrojenja, prekoračenja okolišnih standarda te neusklađenost sustava gospodarenja otpadom s europskim propisima. U pritužbi je navedeno da se ona odnosi na „regionalnu i lokalnu upravu“, odnosno na institucije koje su sudjelovale u organizaciji, nadzoru i upravljanju sustavom.

U prijavi se posebno ističe moguća povreda članka 13. Direktive 2008/98/EZ o otpadu, koji propisuje da države članice moraju osigurati gospodarenje otpadom „bez ugrožavanja zdravlja ljudi i bez uzrokovanja neugodnosti“. Upravo se na taj članak prijava poziva zbog dugotrajnih i intenzivnih emisija neugodnih mirisa kojima su godinama izloženi stanovnici južne Istre.

Prema podacima iz prijave, građani od početka rada Kaštijuna 2018. godine kontinuirano prijavljuju neugodne mirise na udaljenostima od čak 4 do 9 kilometara od postrojenja, iako je Studija utjecaja na okoliš iz 2008. procijenila doseg emisija na svega oko 200 metara.
Europskoj komisiji prijavljeno je i da je pri puštanju centra u rad evidentirano čak 404 tehnička nedostatka, bez javno potvrđene informacije da su oni trajno otklonjeni.

U pritužbi se nadalje navodi da je 2020. godine povećana dopuštena granična vrijednost emisija hlapljivih organskih spojeva (VOC) s 15 na 50 mg/Nm³, premda europski BAT standardi za takva postrojenja predviđaju raspon od 2 do 20 mg/Nm³.

Kao dodatni primjer problema u radu sustava, prijavljeno je i višestruko prekoračenje dopuštenih količina skladištenog SRF otpada. Na lokaciji Kaštijuna bilo je uskladišteno 28.574 tona SRF-a, iako dozvola dopušta najviše 5.796 tona, zbog čega je Državni inspektorat naložio njegovo uklanjanje.

U prijavi se također upozorava da Istarska županija nije razvila odgovarajuću infrastrukturu za obradu biootpada, iako je odvojeno prikupljanje biootpada prema europskim pravilima trebalo biti osigurano do kraja 2023. godine.

Povodom predmeta predstavnici Zelene Istre bili su u kontaktu sa predstavnicom odjela za pritužbe Europske komisije, kojoj su telefonski i mailom dodatno prenijeli ozbiljnost situacije na terenu i rastuće nezadovoljstvo građana.

„Situacija na terenu i dalje je vrlo ozbiljna. Stanovnici više okolnih zajednica od 2018. godine izloženi su trajnim emisijama neugodnih mirisa i narušavanju kvalitete života na udaljenostima od više kilometara od postrojenja. Unatoč inspekcijama i upravnim mjerama, problem traje godinama. Frustracija građana raste jer imaju osjećaj da predugo nema stvarnog i trajnog rješenja“, poručeno je Europskoj komisiji.

Zelena Istra i Radna grupa za civilni nadzor nad radom Kaštijuna očekuju da Europska komisija ispita navode iz prijave i utvrdi jesu li Republika Hrvatska te nadležna regionalna i lokalna tijela prekršili obveze koje proizlaze iz europskog zakonodavstva o otpadu i zaštiti okoliša, navode u priopćenju. (iPress)