Mađari u nedjelju glasaju na izborima koji bi mogli okončati 16-godišnju vladavinu premijera Viktora Orbana, uzdrmati Rusiju i potresti desničarske krugove diljem Zapada, uključujući Bijelu kuću američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Orban, euroskeptični nacionalist, stvorio je model "neliberalne demokracije" koji Trumpov pokret Učinimo Ameriku ponovo velikom (MAGA) i njegovi štovatelji u Europi smatraju uzorom, piše Reuters. 

No, mnogi Mađari sve su nezadovoljniji Orbanom nakon tri godine ekonomske stagnacije i rasta životnih troškova te izvješćima o oligarsima bliskim vladi koji gomilaju sve veće bogatstvo.

Ankete javnog mnijenja u posljednja dva tjedna pokazale su da Orbanova stranka Fidesz zaostaje za Tiszom, novom strankom desnog centra Petera Magyara, za sedam do devet postotnih bodova. 

Birališta na izborima za parlament sa 199 mjesta otvorena su u šest sati ujutro, a zatvaraju se u 19 sati.

Glasanje se pomno prati u Bruxellesu, gdje mnogi kolege iz EU kritiziraju Orbana, prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina i bliskog Trumpovog saveznika, zbog onoga što nazivaju erozijom mađarske demokratske vladavine, slobode medija i prava manjina.

Za Ukrajinu, mađarskog istočnog susjeda, Orbanov poraz mogao bi značiti deblokiranje kredita Europske unije od 90 milijardi eura, ključnog za ratne napore Kijeva.

Rusija bi, pak, Orbanovim silaskom s vlasti ostala bez najbližeg saveznika u EU.

Orban je izbore predstavio kao izbor između "rata i mira". Tijekom kampanje naglašavao je da će vođa oporbe Magyar uvući Mađarsku u ruski rat s Ukrajinom, što on snažno poriče.

„S najvećom nadom iščekujem nedjeljne izbore“, rekao je Orban pristašama u svom rodnom gradu Szekesfehervaru u subotu. 

„Ako dobro poznajemo sebe, ako dobro poznajemo svoju zemlju i ako dobro poznajemo vlastiti narod, onda moram reći da će Mađari u nedjelju glasati za sigurnost“, dodao je.

Orban je dobio javnu podršku Trumpove administracije - što je kulminiralo posjetom potpredsjednika J. D. Vancea Budimpešti prošli tjedan. Ima i podršku Kremlja i krajnje desničarskih čelnika u Europi.

No, njegovu kampanju uzdrmali su medijski izvještaji u kojima se tvrdi da je njegova vlada surađivala s Moskvom. Orban, koji to poriče, tvrdi da mu je cilj zaštititi mađarski nacionalni identitet i tradicionalne kršćanske vrijednosti unutar EU-a te njezinu sigurnost u opasnom svijetu.

U međuvremenu, bivši Orbanov suradnik Magyar iskoristio je nezadovoljstvo zbog navodne državne korupcije i pada životnog standarda, a mladi birači posebno su željni promjena.

„Jako sam uzbuđena, ali i jako uplašena“, rekla je Kriszta Tokes, 24-godišnjakinja koja prodaje suvenire u Budimpešti. „Znam da moja budućnost ovisi o ovome“, rekla je, dodajući da planira napustiti Mađarsku ako Orban pobijedi.

Na svom posljednjem skupu u gradu Miskolcu u petak, Magyar je rekao: „Ovo će biti referendum o budućnosti naše zemlje i o tome gdje pripdamo.“

Analitičari upozoravaju da je ishod glasovanja i dalje neizvjestan, navodeći broj neodlučnih birača, prekrajanje izbornih jedinica u Fideszovu korist i visok udio etničkih Mađara u susjednim zemljama, koji uglavnom podržavaju vladajuću stranku.

Kažu da su mogući svih ishodi, od Magyarove dvotrećinske većine do Orbanove. 

Ključne činjenice o nedjeljnim izborima u Mađarskoj i mogući ishodi

 Mađari u nedjelju glasaju na prijelomnim parlamentarnim izborima koji se pomno prate u Europskoj uniji, Sjedinjenim Državama i Rusiji, ali i šire od toga, a ankete pokazuju da će premijer Viktor Orban i njegova nacionalistička stranka Fidesz izgubiti vlast nakon 16 godina, piše Reuters.

Orban bi izbore mogao izgubiti u korist desnog centra, proeuropske stranke Tisza, koju vodi bivši Orbanov saveznik Peter Magyar.

Donosimo ključne informacije o političkom sustavu Mađarske i pregled mogućih ishoda izbora.

Način glasanja

Mađarski birači izabrat će 199 zastupnika u parlamentu - njih 106 u 106 izbornih jedinica, a preostalih 93 s nacionalnih stranačkih lista i lista etničkih manjina.

Orbanova vlada dala je etničkim Mađarima koji žive u inozemstvu pravo na državljanstvo, a oni mogu glasati za stranačke liste putem pošte.

Prema podacima Nacionalnog izbornog ureda, gotovo 500.000 takvih građana registrirano je za izbore 2026. godine. Velika većina njih tradicionalno podržava Orbanov Fidesz.

Oni koji imaju prijavljeno prebivalište u Mađarskoj moraju glasati osobno, na biračkom mjestu u Mađarskoj ili, ako su u inozemstvu, u jednom od službenih predstavništava Mađarske.

Za ulazak u parlament pojedina stranka mora osvojiti najmanje 5 posto glasova.

Biračka mjesta otvaraju se u nedjelju u 6 sati, a zatvaraju u 19 sati. Rezultati bi trebali biti poznati u nedjelju kasno navečer.

Što se događa nakon izbora?

Predsjednik Tamas Sulyok treba sazvati novi parlament u roku od 30 dana od izbora, što će se vjerojatno dogoditi u svibnju. Godine 2022. izbori su održani 3. travnja, a novi parlament sastao se 2. svibnja.

Premijera bira parlament jednostavnom većinom glasova. Predsjednik Mađarske predlaže kandidata za premijera, obično kandidata pobjedničke stranke, a parlament potom glasuje o tom prijedlogu.

Ako parlament ne izabere predloženu osobu, predsjednik u roku od 15 dana predlaže novog kandidata.

Ako parlament ponovno ne izabere premijera, predsjednik može raspustiti parlament i raspisati nove izbore.

Koji su mogući ishodi izbora?

Think tank Political Capital sa sjedištem u Budimpešti u petak je iznio moguće scenarije:

Dvotrećinska većina Fidesza: To bi omogućilo Fideszu da dodatno preoblikuje institucije bez ograničenja, a institucionalna autonomija u Mađarskoj dodatno bi oslabila.

Uvjerljiva većina Fidesza: Takva većina omogućila bi nastavak sadašnjih politika, pri čemu bi vanjska politika vjerojatno ostala uglavnom nepromijenjena.

Tijesna većina Fidesza: To bi stvorilo novu i neizvjesnu političku situaciju, s krhkom ravnotežom moći i povećanim pritiskom oporbe.

Dvotrećinska većina Tisze: To bi omogućilo duboke institucionalne reforme i novoj vladi dalo prostor za restrukturiranje ključnih institucija.

Uvjerljiva većina Tisze: Omogućila bi ograničene, ali značajne promjene, ali ne bi osigurala snažan pravni mandat za duboke institucionalne reforme. Politička dinamika ostala bi napeta.

Tijesna većina Tisze: To bi stvorilo nestabilnu i rizičnu situaciju upravljanja, s krhkom ravnotežom moći. Rezultati izbora mogli bi biti osporeni, što bi moglo dovesti do masovnih prosvjeda.

Bez jasnog pobjednika: Zastoj bi doveo do fragmentirane političke scene, u kojoj nijedan ključni akter ne može sam formirati stabilnu vladu. Krajnje desna stranka Mi Hazank (Naša domovina) mogla bi postati presudan čimbenik, a formiranje koalicija moglo bi biti neizvjesno i dugotrajno. (Hina)