Komemoracijom na zagrebačkom groblju Mirogoju obilježena je 81. godišnjica Bleiburške tragedije uz poruku predstavnika Vlade i Sabora da Hrvatska osuđuje sve totalitarne režime, te da Hrvatska treba njegovati kulturu sjećanja na sve žrtve.

"Danas se prisjećamo ljudi koji su ubijeni bez suđenja, bez prava na obranu. Ubijeni su, to je povijesna činjenica od strane novo formiranih komunističkih vlasti, ubijeni su organizirano, sustavno i masovno", kazao je predsjednik Hrvatskog Sabora Gordan Jandroković.

Istaknuo je kako Hrvatska treba njegovati kulturu sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima 20. stoljeća.

"Osuđujemo zločine i fašizma i nacizma i komunizma i s posebnim pijetetom sjećamo se žrtava sva tri totalitarizma", rekao je predsjednik Sabora.

Govoreći o zabrani komemoracije na Bleiburgu u Austriji, Jandroković je kazao da je riječ o posljedici političkih odluka austrijskih vlasti, nakon čega je komemoracija premještena u Hrvatsku, na Mirogoj i u Macelj. Dodao je da hrvatska diplomacija nastavlja razgovore s austrijskom stranom kako bi se jasno definiralo o čemu se tu radi.

Obilježavanje nije pokušaj rehabilitacije NDH nego sjećanje na žrtve ubijene bez suđenja

Naglasio je pritom da obilježavanje nije pokušaj rehabilitacije NDH i ustaškog režima, nego sjećanje na žrtve ubijene bez suđenja.

Jandroković je rekao i da u Hrvatskoj postoje oni koji negiraju ili relativiziraju zločine komunističkog sustava, no da se iz dana u dan pojavljuju novi dokazi o događajima nakon Drugoga svjetskog rata, Bleiburgu i križnim putevima.

"Treba raditi na tome da se rasvijetle sve te činjenice. Nijedan zločin u povijesti ne treba ostati prikriven ako postoje načini da se otkrije", poručio je.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je kako je Vlada posljednjih godina intenzivirala aktivnosti na istraživanju poslijeratnih grobišta i identifikaciji žrtava.

Podsjetio je da su nedavno iz Slovenije u Hrvatsku preneseni posmrtni ostaci žrtava križnog puta, koji će biti dostojno pokopani u Zagrebu.

"Sve ove grobnice koje otvaramo i u Hrvatskoj i u Sloveniji pokazatelj su razmjera zločina koje su komunističke vlasti počinile nakon Drugoga svjetskog rata", rekao je Medved.

Vlada je odlučna u utvrđivanju identiteta žrtava, ali i prenošenju istine na generacije koje dolaze

Vlada je, dodao je, odlučna u otvaranju grobišta, ekshumacijama i utvrđivanju identiteta žrtava, ali i u, kako je rekao, prenošenju istine o stradanju hrvatskog naroda u 20. stoljeću na generacije koje dolaze.

Kazao je da Hrvatska i Slovenija posljednjih godina intenzivno surađuju na istraživanju masovnih grobnica, a kao primjer naveo je prijenos prvih posmrtnih ostataka iz Slovenije u Hrvatsku.

Najavio je nastavak probnih iskapanja na više lokacija u Sloveniji, uključujući područje Crngroba kod Škofje Loke, kao i nastavak istraživanja brojnih lokacija u Hrvatskoj, među kojima su područje oko Zagreba, Like i Dalmatinske zagore.

"Imamo više od 500 markiranih lokacija", rekao je Medved, dodavši da se trenutačno u zagrebačkoj Dubravi uklanja objekt ispod kojeg se, prema dostupnim podacima, nalazi masovna grobnica.

Naglasio je kako se identitet žrtava utvrđuje nakon ekshumacija, antropološke obrade i pronalaska predmeta uz posmrtne ostatke, odbacivši tvrdnje da se unaprijed zna o kojim je žrtvama riječ.

Govoreći o suradnji sa Slovenijom, rekao je da je ona dobra te stručne službe dviju država svakodnevno koordiniraju aktivnosti u skladu s međudržavnim sporazumima.

U Vladinom izaslanstvu više ministara

U izaslanstvu Vlade uz Medveda bili su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.

Vijence su položili i predstavnici Počasnog bleiburškog voda koji je organizator komemoracije dok je Hrvatska biskupska konferencija suorganizator u liturgijskom dijelu. Pokrovitelj komemoracije je Hrvatski sabor, a supokrovitelj Hrvatski narodni sabor BiH.

Vojni biskup u Hrvatskoj mons. Jure Bogdan izmolio je molitvu, a dovu Mersad Kreštić, zamjenik glavnog imama Mešihata Islamske zajednice u RH.

Program komemoracije započeo je jučer misom zadušnicom u župnoj crkvi Svetih Petra i Pavla u Bleiburgu, a nastavlja se danas misnim slavljem spomena na brojne poratne žrtve ispred spomen crkve Muke Isusove u Maclju.

Križni put naziv je za stradanje pripadnika poraženih snaga Nezavisne Države Hrvatske i izbjeglih hrvatskih civila nakon što su izručeni Jugoslavenskoj armiji kraj Bleiburga. Stradanja na Križnom putu trajala su od svibnja do kolovoza 1945., pri čemu je ubijeno više desetaka tisuća zarobljenih vojnika i civila, stoji na stranicama Hrvatske enciklopedije.

Misom u Maclju obilježena 81. obljetnica Bleiburške tragedije i Križnog puta

Svetom misom kod crkve Muke Isusove u Maclju u subotu je obilježena 81. obljetnica Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda, a misno slavlje predvodio je vojni ordinarij Jure Bogdan, uz sudjelovanje državnog vrha, braniteljskih i stradalničkih udruga te brojnih vjernika i hodočasnika.

Obilježavanju su nazočili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom te izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske predvođeno potpredsjednikom Vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom.

Vojni ordinarij u propovijedi je upozorio da nakon Drugoga svjetskog rata za mnoge nije nastupilo vrijeme mira i slobode, nego novo razdoblje stradanja. Govoreći o događajima iz svibnja 1945. istaknuo je kako su tisuće ljudi krenule prema austrijskoj Koruškoj u nadi da će pronaći zaštitu i pravdu, ali su izručene partizanima. Istaknuo je i da su poratni zločini desetljećima bili prešućivani i prikrivani.

„Danas smo ovdje zajedno tek na jednoj stanici gdje se nalaze tajna grobišta i gubilišta, prikrivena, zabranjena, prešućena i posebnim UDBA-inim protokolom čuvana kao državna tajna”, rekao je Bogdan.

Poručio je kako istina, premda dugo zatrpana, ipak izlazi na svjetlo. "Odrješite jezike, progovorite, otvorite arhive i skrivene spise, recite gdje su oni koji još čekaju ime, grob i molitvu. U ime žrtava koje više nemaju glasa, u ime njihovih obitelji koje još nose bol u tišini, molim vas progovorite”, poručio je Bogdan.

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Penava izjavio je kako se u Maclju odaje počast žrtvama najvećeg poslijeratnog zločina na tlu Europe, istaknuvši pritom da je važno osuditi sve totalitarne režime.

Govoreći o mogućnosti povratka komemoracije na Bleiburško polje u Austriji, Penava je rekao da je siguran u to. „Vjerujem i znam da ćemo opet imati, ali bez veličanja fašističkih i nacističkih režima, s jasnim stavom prema Komunističkoj partiji Jugoslavije“, poručio je.

Penava: Sve što je povezano s totalitarnim sustavima treba zabranjivati

Osvrnuo se i na isticanje spornih obilježja, rekavši da sve što je povezano s totalitarnim sustavima treba zabranjivati, dok je sve što je utemeljeno na vrijednostima Domovinskog rata legitimno, pritom istaknuvši postrojbe HOS-a jer su, kako je naveo, bile na ispravnoj strani u Domovinskom ratu.

Saborski zastupnik Marin Miletić izjavio je kako se u Maclju obilježavaju zločini svih totalitarnih režima koji su pogodili hrvatski narod, istaknuvši da je među njima komunistički režim bio jedan od najvećih i najstrašnijih. Kazao je kako su ljudi nakon rata ubijani „bez suđenja, sustavno i smišljeno“, poručivši da je važno govoriti o tim zločinima i obilježavati ovakve obljetnice kako se takve tragedije više nikada ne bi ponovile.

Nakon misnog slavlja saborski zastupnik Nikola Grmoja kazao je kako hrvatska javnost i politika priznaju, kako je naveo, najveći zločin nad hrvatskim narodom. "Meni je žao što tu nije predsjednik Republika i da nema predsjednika Vlade, a znamo da se na neka druga mjesta ide. Mislim da je vrijeme da svi oni neznani grobovi hrvatskih žrtava budu otkriveni”, rekao je Grmoja.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković osvrnuo se na izjavu Ivana Penave koji je ranije upozorio da je na Bleiburgu bio nazočan kao potpredsjednik Sabora i predsjednik komisije, dok je službeni izaslanik Hrvatskoga sabora bio hrvatski veleposlanik u Austriji. Jandroković je rekao kako ne smatra da postoji razlog za nezadovoljstvo s Penavine strane.

„Već davno prije utvrđeno je da će izaslanik predsjednika Sabora biti veleposlanik i tako je zadnjih nekoliko godina. Znao sam da kolega Penava ide u Bleiburg, međutim nismo o tome razgovarali niti sam znao da želi biti izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora. Da je iskazao takvu želju ne bi uopće bilo problema, on bi bio izaslanik”, rekao je Jandroković. Dodao je da se radi o temi koja nije trebala postati predmet javnog prijepora te da se sve moglo riješiti razgovorom.

Križni put naziv je za stradanje pripadnika poraženih snaga Nezavisne Države Hrvatske i izbjeglih hrvatskih civila nakon što su izručeni Jugoslavenskoj armiji kraj Bleiburga. Stradanja na Križnom putu trajala su od svibnja do kolovoza 1945., pri čemu je ubijeno više desetaka tisuća zarobljenih vojnika i civila, stoji na stranicama Hrvatske enciklopedije. (Hina)