Izložba Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu, otvorit će se u petak, 28.6. u 12 sati u pulskoj Galeriji Amfiteatar.

Na izložbi je predstavljeno 65 primjeraka rimskog zlatnog prstenja, a koje čini dio Zbirke rimskog srebrnog i zlatnog nakita iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu. Većina prstenja dospjela je u Muzej otkupom ili kao dar, s raznih antičkih lokaliteta (Siscia, Asseria,Viminacium, Sirmium, Burgenae i dr.) Najviše primjeraka potječe s područja nekadašnje rimske provincije Panonije, od kojih je gotovo polovica iz Siska.

Većinom se radi o slučajnim nalazima, a dospjeli su u Muzej zahvaljujući muzejskim povjerenicima. Dio nalaza pronađen je prilikom jaružanja korita rijeke Kupe, koje se provodilo u nekoliko navrata od 1900. do 1913. godine, a tek nekoliko primjeraka prstenja pronađeno je u arheološkim istraživanjima.

Oblici prstenja variraju od vrlo jednostavnih do onih bogato ukrašenih gemama, filigranom i granulacijom, a odražavaju tendencije u oblikovanju i postupne promjene u modi prisutne diljem Carstva u razdoblju od 1. do 4. stoljeća.

Prsten je Rimljanima bio više od običnog nakita, a osim svoje dekorativne namjene, kao ukras na ruci, imao je simboličko i magijsko značenje. U antičkim izvorima spominje se pod različitim nazivima (condalium, ungulus), a najčešće kao anulus.

Ovisno o materijalu od kojeg je bio izrađen, prsten je imao i važnu ulogu u određivanju statusa u vojnoj i civilnoj hijerarhiji. Pravo nošenja zlatnog prstena bilo je određeno i posebnim zakonom (ius annuli aurei). Rimljani su najčešće nosili prsten na četvrtom prstu (prstenjaku), zatim na kažiprstu i naposljetku na malom prstu. Neki su oblici prstena bili iznimno veliki i masivni, sa širokim ramenima i teški za nošenje, pa postoji mišljenje da je ovakvo prstenje nošeno na palcu. Prstenje su nosili i muškarci i žene, a prikazivani su na antičkim statuama, freskama i nadgrobnim spomenicima.

Autorica izložbe je Nikolina Perok, a autorice postava Nikolina Perok i Dora Kušan Špalj. Za grafičko oblikovanje zadužen je Srećko Škrinjarić. Izložba Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba.

Povodom ove izložbe, njezin domaćin Arheološki muzej Istre priredio je prigodan suvenir - repliku zlatnog prstena sa stiliziranim prikazom ribe s kraja 1. stoljeća pronađenog na Marsovom polju u Puli. Replika je izrađena od pozlaćenog srebra, a od originala se razlikuje utoliko što je obruč prstena otvoren, tako da se može prilagoditi svakom prstu. Prstenje je u Rimu osim ukrasne imalo simbolično i magijsko značenje, a riba je u rimsko doba bila simbol obilja, mudrosti, plodnosti i vječnog života. Suvenir je proizvela pulska Zlatarna David, a moguće ga je kupiti u suvenirnici Arene. (iPress)