U nedjelju 30. lipnja 2024. godine s početkom u 20 sati će se u župnoj crkvi Sv. Stjepana Prvomučenika u Motovunu održati koncert otvorenja 25. međunarodnog orguljskog festivala Organum Histriae, koji je poseban i po tome što je to ujedno i inauguracijski koncert povodom povratka čuvenih Callidovih orgulja na matičnu poziciju.

Po prvi put nakon dugog niza godina festival će ugostiti jednog od najznačajnijih talijanskih orguljaša i stručnjaka koji se bave uređivanjem kritičkih izdanja muzikalija za orgulje. Andrea Macinanti, ime koje je povezano uz same početke projekta, vraća se u Istru kako bi predstavio orgulje Gaetana Callida, izgrađene davne 1797. godine za motovunsku župnu crkvu Sv. Stjepana Prvomučenika.

Restaurirane su još 2006. godine, zahvaljujući stručnom i kvalitetnom radu dugogodišnjeg prijatelja projekta Francesca Zanina, ali smještene na privremenu lokaciju (Crkva Blažene Djevice Marije od Servita u Motovunu) sve do završetka restauratorskih radova u župnoj crkvi. Koncem 2023. godine orgulje su napokon ''vraćene kući'' gdje pripadaju i estetski i akustički, a ovim inauguracijskim koncertom, pod prstima velemajstora, napokon ćemo čuti svu raskoš venecijanskog orguljarstva kasnog 18. stoljeća.

Ne propustite ovaj događaj! Posjetite Motovun, doživite autentičnu Istru koja skriva brojne zaboravljene priče i tajne. Neka Vas zvuci orgulja, stari preko dvjesto godina, povedu na nezaboravno putovanje u prošlost. Ulaz na koncert je besplatan. 

Andrea Macinanti je diplomirao orgulje, čembalo i pjevanje na muzičkim akademijama u Bologni i Parmi. Diplomirao je cum laude na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Bologni i stekao “s pohvalom” doktorat iz filozofije glazbe na Sveučilištu u Ženevi. Profesor je orgulja na Konzervatoriju «G.B.». Martini” iz Bologne. Za Tactus je snimio orguljska djela Marca Enrica Bossija (na 17 CD-a), Ottorina Respighija i Goffreda Giarde te za Elegiju Guida Alberta Fana i Giovannija Tebaldinija. Uredio je brojne kritičke revizije, uključujući Fiori Musicali G. Frescobaldija, cjelokupna djela za klavijature A. Scarlattija i G. B. Martinija (Ut Orpheus), antologiju talijanske glazbe za orgulje, Opera Omnia Organistica M. E. Bossija (Carrara). Objavio je studiju o analizi i interpretaciji Trois Chorals Césara Francka (Carrara), «Made in the guise of the human body». Orgulje kao antropomorfna metafora (Zecchini), Marco Enrico Bossi. Djelo za orgulje (Ass. Serassi). Godine 2021. predsjednik Mattarella dodijelio mu je titulu časnika Reda «Al Merito della Repubblica Italiana».

Program koncerta idealno pokriva cijeli talijanski poluotok kroz repertoar orgulja, počevši kronološki od prve tiskane knjige posvećene orguljama (Frottole intabulate da sonare organi koju je napisao Andrea Antico da Montona 1517.). Bologna je ilustrirana briljantnom Anonimovom Sonatom koja odjekuje gotovo poput fanfara, ali prije svega genijalnošću oca Giovannija Battiste Martinija, svjetionika europske glazbene kulture svoga vremena. Rimljanin Giovanni Battista Ferrini obrađuje La Mantovanu, tj. renesansnu pjesmu Fuggi fuga da questo cielo, možda najrašireniju melodiju u povijesti glazbe, koja je postala poznata na Istoku i Zapadu, a koristi je npr. Smetana u La Moldavi i koja je postala Hatikvah, izraelska himna. L’Arcangiola Vincenza Pellegrinija iz Pesara elegantna je francuska pjesma podijeljena u tri dijela. Ogromni genij Girolama Frescobaldija izražava, u Cento Partite du Passacagli, jedan od najvećih primjera varijacija na bas ostinatu, uključujući i druge plesove kao što su Chaconne i Current. Frescobaldijev najpoznatiji učenik, Bernardo Pasquini, rođen u Toskani, ali aktivan u Rimu, nudi divnu Pastoralu podijeljenu u dva stavka. Bernardo Storace iz Messine i Gaetano Greco iz Napulja pripadaju južnoj Italiji i sastavljaju dva djela puna vatre i inventivnosti. Pescetti, s briljantnom Sonatom, i veliki Benedetto Marcello, s velikom Sonatom podijeljenom u četiri stavka, pripadaju Veneciji, kraljici kulture osamnaestog stoljeća. Na hrvatskom tlu nije izostao hommage Anđelku Klobučaru, jednom od velikih protagonista glazbe 20. stoljeća, vrhunskom orguljašu i profinjenom skladatelju iznimnog broja djela posvećenih njegovom instrumentu. Marco Enrico Bossi svakako se smatra najvećim talijanskim orguljašem-skladateljem i on će izvesti dirljivu Ave Mariju skladanu u Veneciji 1895. Program završava referiranjem na slavno talijansko operno kazalište, citirajući Vincenza Bellinija i varijacije skladane na jednu. njegovih slavnih arija Giovannija Premolija iz Brescie. (iPress)