Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša rekao je u četvrtak na misi u Mariji Bistrici kako su pitanje smrti i spola teme koje zaokupljaju modernog pojedinca ocijenivši kako  su teorije, koje pod krilaticom jednakosti brišu sve razlike, samo drugo lice bijega od Boga

„Zaokupljaju nas jer su i spol i smrt neodvojivi od nas. Prate nas, a nemamo vlasti nad njima. Ne možemo svojevoljno raspolagati tim dostojanstvom, osim ako ne želimo poljuljati temelje samog života do njegova uništenja. Bijeg od spola i smrti bijeg je od naše ogoljenosti pred Bogom”, kazao je Kutleša.

Ustvrdio je kako su teorije, koje pod krilaticom jednakosti brišu sve razlike, samo drugo lice bijega od Boga kojeg doživljavamo sucem, a ne svojim ocem.

Okupljene vjernike pozvao je sudjelovati u poslanju Crkve i preporodu ljudi istaknuvši kako ih Crkva čeka te da njoj nisu potrebni službenici, već apostoli.

„Pitam vas gdje je nestalo naše oduševljenje za vjerom zbog koje smo se odrekli svega drugoga?  Zar je umanjilo njegov sjaj pred zamamnim blještavilom dobra ovoga svijeta? Zar je moguće da je slijepilo toliko da naši teolozi i znanstvenici svih usmjerenja šute i podliježu trendovima sumnjivih eksperimenata i neprovjerenih teorija koje postaju normom kojoj se prilagođavaju zakonodavstva i naše prakse?”, kazao je Kutleša.

Osvrnuo se i na poniznost, naglasivši kako bez poniznosti ostajemo robovi raspadljivosti.

"Propisi naravnog zakona i evanđelje najsigurniji su temelj svakog ljudskog napretka i uređenog društva, a oholost, sebičnost, egoizam ipak priječe da im se podvrgnemo. Kao vjernici, pozvani smo biti svjetlost svijeta, nositelji nade, ljubazni promotori istine o čovjekovu dostojanstvu”, poručio je nadbiskup.

Povodom blagdana Velike Gospe tisuće se vjernika okupilo na svetoj misi u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. 

Blagdan Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan, slavi se 15. kolovoza, kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.

To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. 

Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije - kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili - nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti.

Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata", a zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata). Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina. 

Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. 

Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.

Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću.

Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.

U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta - Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu. (Hina)